Energija se dobiva iz vjetroelektrana koje su postavljene na moru. Usred Sjevernog mora - Belgija proizvodi struju. 178 vjetroelektrana neprestano radi kako bi za belgijska kućanstva osiguralo 10 posto od ukupno potrošene električne energije u toj zemlji.
Pročitajte i ovo
Princ Zadra
Što će se dogoditi s brodom koji je potonuo na dno Jadrana? "Prema mojim saznanjima, u ponedjeljak bi trebalo krenuti...."
Ne žele vjetrenjače
Mještani na nogama zbog vjetroelektrana: "Da je ovo dobra stvar, to bi naš kraj zaobišlo"
"Sasvim slučajno smo ušli u ovaj projekt. Htjeli smo se baviti energetikom, i pomislili - zašto ne bismo instalirali vjetroelektrane usred mora? Danas one proizvode energije kao i jedna prosječna nuklearna elektrana", kaže François Van Leeuw, direktor vjetroparka.
Belgija, kao i gotovo cijela Europska unija, ovisi o uvozu energenata iz trećih zemalja, prvenstveno Rusije. Godišnje, Europska unija uveze energenata vrijednih 350 milijardi eura. Upravo zbog toga, Belgija se, kao i ostatak Europe, želi okrenuti prema proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.
"Naša industrija je sve jača i zrelija. U pregovorima smo s vladom koja je spremna ulagati u ovakav oblik proizvodnje energije i dati nam još veće subvencije. Europa se okreće zelenoj energiji, to je budućnost", kaže Van Leeuw.
Belgija je u zelenu energiju uložila velik novac. Samo u izgradnju vjetroelektrana na moru preko 2 i pol milijarde eura. Te vjetroelektrane u kombinaciji s onima na kopnu, opskrbljuju 186 tisuća kućanstava.
"Sve više i više ljudi boji se globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Ljudi žele ulagati u zelenu energiju, koja će biti održiva za buduće generacije", kaže Van Leeuw.
Ipak, sve to košta, pa su se građanima, zbog ulaganja u vjetroelektrane, računi gotovo pa udvostručili. Slična stvar događa se i u Hrvatskoj, a nadnade za obnovljive izvore energije skočile su s tri i pol na deset i pol lipa po kilovat satu. S druge strane, Europa zadovoljno trlja ruke hrvatskim napretkom.
"Što se tiče Hrvatske, dobro napreduje. Sve se više koriste obnovljivi izvori energije, vidljiv je pozitivan razvoj tog tržišta, s naglaskom na vjetroelektrane. Sve u svemu, idete prema naprijed", kaže Anna-Kaisa Itkonen, Europska komisija.
Plan Europe smanjiti je emisiju štetnih plinova u zraku za 40 posto do 2020e godine. Dio te priče je i Hrvatska, ali trošak zelene energije, kao i većinu drugih, platit će građani.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr