Prema izvješću Pentagona u posljednjem transferu sudjelovalo je 12 jemenskih državljana i 3 Afganistanca, čime je broj zatvorenika u Guantanamu smanjen na 61.
Pročitajte i ovo
napadača likvidirali civili
Kaos u Izraelu: Vozač kamiona zabio se u autobusnu stanicu, jedna osoba poginula, a više desetaka ozlijeđeno
Terorizam u susjedstvu
Niz uhićenja nakon napada na policijsku postaju u BiH: Privedeno osam osoba, sumnja se na radikalizam
Oslobođeni zatvorenici, u američkom vojnom zatvoru smještenom na jugoistoku Kube, bili su držani bez optužbi, neki od njih čak i duže od 14 godina. Predsjednik Obama najavio je kako želi zatvoriti ovu zatvorsku jedinicu prije završetka svojeg predsjedničkog mandata.
Zatvor je u siječnju 2002. otvorio tadašnji američki predsjednik George W. Bush s ciljem pritvaranja osumnjičenika povezanih s terorističkim aktivnostima nakon napada na američke blizance, 11. rujna 2001. godine, te kao bazu za rezervne postrojbe vojnih snaga za sudjelovanje u misijama u Afganistanu. Od njegova otvaranja kroz kamp je prošlo oko 779 ljudi.
Zašto ga Obama želi zatvoriti?
Američki predsjednik Barack Obama kaže da njegovo postojanje šteti partnerstvu sa zemljama čija je pomoć nužna njegovoj zemlji za borbu protiv terorizma. Dodaje da je svrha zbog koje je Guantanamo Bay otvoren u suprotnosti s američkim vrijednostima i onime što SAD predstavlja u svijetu, a to je vladavina prava na kojoj se temelji zajednica Sjedinjenih američkih država.
Većina zatvorenika držana je u zatvoru bez presuda, a američki predsjednik Obama napominje kako je to mjesto koje podupire regrutaciju džihadista. Za donošenje konačne odluke o zatvaranju zatvora u Guantanamu, Obami će trebati i potpora republikanaca u Senatu od kojih većina podupire nastavak rada ovog objekta.
Ed Royce, republikanski predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, osudio je posljednje puštanje zatvorenika te je kazao da su tim činom "okorjeli teroristi pušteni na slobodu i u inozemstvo iz kojeg će ponovno postati prijetnja za nacionalnu sigurnost".
Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump također se osvrnuo na puštanje zatvorenika iz Guantanama te je kazao da će, ukoliko bude izabran za predsjednika, zatvor ponovno napuniti "lošim momcima" te ih "vratiti u pakao puno gori od waterboardinga", odnosno u sustav kontroverznih tehnika ispitivanja zatvorenika kojeg aktivisti za ljudska prava osudili te nazvali mučenjem.
Drugi veliki problem koji stoji pred Obamom je ispitivanje preostalih zatvorenika koje se mora održati pred američkim sudom. Do sada je samo jedan zatvorenik ovog zloglasnog zatvora bio prebačen u SAD na takvo ispitivanje pred sudom.
Političari iz obje struje, republikanci i demokrati kazali su da zatvorenici Guantanama ne pripadaju američkom tlu ili američkim civilnim zatvorima, jer su kako tvrde, previše opasni.
Potrebna podrška većine
Afganistanci, Saudijci i Jemenci čine više od 60% zatvorenika, iako je kroz zatvor prošlo oko 50 različitih nacionalnosti. Velika većina od ukupnog broja zatvorenika puštena je iz zatvora za vrijeme prethodne administracije predsjednika Georgea W. Busha. Devet ih je umro u zatvoru.
Obama je do sada otpustio iz zatvora 161 osobu koje su razmještene diljem svijeta. U zatvoru se trenutno nalazi 61 osoba od kojih je 20 dobilo dopuštenje za izlazak na slobodu. Neke od ključnih osoba koje su ostale u zatvoru su Khalid Sheikh Mohammed, operativac Al-Kaide, optužen za napad 9/11. Navodno je priznao da je osobno odrubio glavu otetom američkom novinaru Danielu Pearlu 2002. godine. Ramzi Binalshibh, viši suradnik al-Kaide povezan s napadom 9/11, osumnjičen da je pokušao postati jedan od otmičara zrakoplova za taj napad, no nije uspio dobiti američku vizu i Walid Bin Attash koji je navodno pomagao u pripremi bombardiranja jedne od afričkih ambasada 1998. godine, a sumnja se i da je obnašao dužnost tjelohranitelja čelnika al-Qaide, Osame bin Ladena.
Brojke pokazuju da je od svih oslobođenih zatvorenika koji su na slobodu pušteni za vrijeme administracije Georgea W. Busha, čak 21% ponovno sudjelovalo u militantnim aktivnostima, a 14% ih se osumnjiči da su direktno sudjelovali u nekim teroristički aktivnostima nakon što su izašli iz zatvora.
Od trenutka kada je Obama preuzeo vodeću palicu upravljanja nad SAD-om 5% oslobođenih zatvorenika ponovno je sudjelovalo u militantnim aktivnostima, dok je njih 8% osumnjičeno za sudjelovanje, piše BBC.