Potencijalna migrantska kriza i sigurnost u fokusu su Europske pučke stranke. Znači li to da je plan Europske unije o izbjegličkim kvotama propao?
Pročitajte i ovo
''On je propao i on se raspao. To zvuči još jače kada to kaže Angela Merkel, koja je na zatvorenom dijelu sjednice u Münchenu digla pravu dramu zbog potencijalne migrantske krize. Rekla je da ako se ne kontrolira, mogla uzdrmati temelje Europske unije. Pri tom nitko od prisutnih nije rekao – gospođo kancelarko, Vaša je politika dovela do ove situacije. Što se Hrvatske tiče, ona je tu u donekle nezavidnoj situaciji jer ima dugačku vanjsku granicu, osobito s obzirom na novu rutu preko BiH. Hrvatska je policija od lipnja prošle godine opremljena je po šengenskim pravilima, ali mi još nismo zemlja članica Schengena. Za to imamo snažnu potporu i čini se da bi Hrvatska možda mogla u Schengen ući i prije predviđenog roka kako bi to sve skupa bilo pojačano. Inače, sve o čemu se polemizira u odnosu na novu migrantsku krizu refleksija je onoga o čemu sam govorila prije tri godine u Bruxellesu, a to je da EU u ovom najvećem valu nije proveo fundamentalnu, javnu raspravu o svim aspektima migrantske krize, o humanitarnom, strateškom i sigurnosnom'', rekla je Ivana Petrović u javljanju uživo u Dnevniku Nove TV.
Razgovor o proširenju
Pučani su, osim migrantske krize, razgovarali o proširenju. ''Šefovi država i Vlada koji dolaze iz pučke stranke, njih osam je u Vijeću, pokazuju određene zadrške sudeći prema zadnjem izvještaju o napretku. Međutim, Europski pučka stranka na čelu s Angelom Merkel zastupa tzv. ''connectivity koncept'' – koncept povezanosti sa zemljama pregovaračicama i potencijalnim pregovaračicama, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron tu mnogo bliži liberalima koji zastupaju tzv. usidrenje, točnije da se europske zemlje koje pregovaraju potiču da u tom procesu nastave, ali da do daljnjeg proširenja nema. I tu će sigurno biti velike polemike na sljedećem summitu krajem mjeseca'', izvijestila je Petrović.
Pučani izrazili podršku Hrvatskoj
Na skupu Europske pučke stranke u Münhenu razgovaralo se i o višegodišnjem europskom proračunu. Izražena je potpora Hrvatskoj i istaknuto da prijedlog Europske komisije ne reflektira stav Pučana. Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže smanjenje izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku. Hrvatska bi, primjerice, za kohezijsku politiku dobila oko 6 posto novca manje.
"Oni su rekli koji su parametru uzeti u obzir. Međutim, ja smatram da se to na Hrvatsku trebalo reflektirati tako da se povećava omotnica, ako se povećava Rumunjskoj i Bugarskoj, a da ne govorimo Italiji, a ne da se nama smanjuje. To smo ovdje jasno rekli. Cijeli EPP se složio. Mnogi kolege dolazili su do mene i rekli da ovaj prijedlog komisije ne reflektira stav EPP-a i da ćemo se boriti da se to izmijeni", rekla je Ivana Maletić, članica odbora za financije Europskog parlamenta.
