U četvrtak od pet sati ujutro po lokalnom vremenu, Rusija napada ciljeve u Ukrajini. Kažu da gađaju vojnu infrastrukturu, no ima i civilnih žrtava. Mogu li Putina zaustaviti sankcije SAD-e u Europe, analizirala je Ivana Petrović.


Ruski predsjednik Vladimir Putin poručuje kako nisu imali izbora. Ne prestaje ponavljati da su prisiljeni na akciju - od strane Zapada.

Vezani članci Ilustracija Erdogan ne popušta oko Finske i Švedske, Putin ne odustaje: ''Šaljemo rakete u Bjelorusiju'' Vladimir Putin Putinove kćeri mogle bi se naći na udaru sankcija. Hakeri napali stranicu ruskog naftnog diva? Ostavili poruku koja se ruskom predsjedniku neće svidjeti

Urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović analizirala je mogu li Europa i Sjedinjene Države zaustaviti Putina sankcijama. Kako je rekla, možda se to može dogoditi, ali na neko vrijeme.

"Ja se bojim, s obzirom na to da Amerika neće pretrpjeti velike štete od ovih sveobuhvatnih sankcija, ali Europa hoće, da po cijeloj ovoj tragediji ne padne prašina u trenutku kad Europa, osobito Njemačka počne zbrajati štete", kazala je Petrović.

Nijemcima je to već najavljeno, rečeno im je da se spremaju drastične sankcije prema Rusiji i da će Njemačka zbog toga trpjeti teže gospodarske posljedice te da na to treba biti spreman.

"Cijena energenata će rasti ako se sankcije budu odnosile i na dobavu plina iz Ruske federacije. Mislim da će plin, LNG brodovi s puno skupljim ukapljenim plinom, jako teško nadoknaditi određenom dinamikom", dodala je.

"Što se Rusije tiče, ona će izgubiti puno novaca, ali Rusija u ovom trenutku ima 643 milijarde dolara u zlatu i valutama rezerve plus 182 milijarde dolara kroz Fonda za nacionalno blagostanje iz kojeg i inače financira svoje nacionalne projekte", rekla je Petrović.

Istaknula je i da je mirovni sporazum uvijek kompromis. "Ovo se moglo spriječiti. Europska unija je definitivno kasnila. Sada ispada kao da je ovo došlo iznenada – nije, to je jedan dugi proces. Putin je već 2007. godine, od sigurnosne konferencije u Münchenu sve najavio kad je rekao da je raspad SSSR-a najveća tragedija 20. stoljeća.

O ovakvoj se operaciji ne odlučuje u hodu. Pitam se jesu li europske zemlje imale dobre obavještajne informacije. Puno će istrpjeti europska ekonomija, puno više nego američka. Vidjet ćemo što će Hrvatska učiniti sa Sberbankom i VTB bankom. Određena šteta će se sigurno istrpjeti."

Je li svijet taoc Putinovih ambicija?

O tome je li ruski predsjednik Vladimir Putin ovim što radi čitav svijet zapravo pretvorio u taoca vlastitih sumanutih političkih ambicija, Petrović kaže Putin želi vratiti svijet na stare pozicije, one otprije 60-70 godina.

"Ova operacija to pokazuje. Putin ovime što radi, granice koje sada povlači - to su granice između Amerike i Rusije. Putin se Europe ne boji, on Emmanuela Macrona, recimo, smatra glasnogovornikom Joea Bidena. Nije ni previše oduševljen političkim sposobnostima Olafa Scholza", dodala je.

"Biden je njegov konačni cilj, on povlači granicu između Rusije i SAD-a. Ranije, prije 60 ili 70 godina je ta granica bila Elba, sade bi mogla biti čak i na Dnjepru", rekla je Petrović.

"Ono što je zanimljivo u tome jest to da je ovime prekinut tradicionalan njemačko-ruski savez, no jača rusko-kineski savez, što bi moglo biti jako opasno. Kina i Rusija imaju vrlo izdašan ugovor o opskrbi plinom Kine o kojem ne ovisi samo Kina nego jedan dobar dio Pacifika. Putin na ovaj način stvara jedan novi stari poredak, jednu određenu paradigmu starog hladnoratovskog poretka", zaključila je Petrović.

Komentar Bidenovog govora

Komentirala je govor američkog predsjednika Joea Bidena u kojemu su najavljene nove sankcije.

"Zanimljivo je da se Biden personalno obratio Putinu i agresiju je personalizirao, ne govori u Ruskoj federaciji i ruskoj politici. Biden je političar staroga kova", rekla je.

"Ono što sam vidjela jest da je najavio kako šalje dodatni broj vojnika u njemačku bazu. Ono što nas treba brinuti je naše okruženje", navela je Petrović.

Opasnost za zemlje u susjedstvu

Koliko je ovaj rat u Ukrajini i realna opasnost za naše susjedstvo, prvenstveno Bosnu i Hercegovinu? Petrović kaže je realna opasnost, prije svega za BiH u koju dolazi dodatnih 500 vojnika iz sastava EUFOR-a.

"Ovo sve što izvodi Milorad Dodik nije njegova umotvorina nego je dio cjelokupne ruske, ispočetka diplomatske, kasnije obavještajne, sada ratne operacije", kazala je Petrović.

"Bojim se da bi Republika Srpska, odnosno da već je, postala mala ruska Abhazija. S druge strane tu je Srbija, tu dolazi visokopozicionirani ruski obavještajac Nikolaj Petrušev, kao specijalni izaslanik za Balkan Aleksandru Vučiću. Srbija i Rusija su sada, pred izbore, u Srbiji osnovale zajednički taskforce koji se bori protiv obojenih revolucija koje ruše vlast u slobodnim zemljama", objasnila je.

"Tu je i Crna Gora koju su, unatoč tome što je doslovno ugurana u NATO, nakon pokušaja puča 2016. uspjeli destabilizirati. NATO je tu zemlju doslovno spasio da se ponovno ne integrira sa Srbijom i ne postane dio srpskog svijeta, ruskog svijeta u globalu. Albanija, Kosovo - vidim da Putin dosta često Jugoslaviju. Ne znam na koju Jugoslaviju misli, ali pretpostavljam da se radi o Miloševićevoj Jugoslaviji", zaključila je Petrović.

Više o ratu u Ukrajini pratite >>OVDJE

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju