Prosvjednici u Kongresu
Prosvjednici u Kongresu Foto: Afp

Iako je Demokratska stranka u ponedjeljak pokrenula postupak opoziva predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, čini se da to zasad neće imati nikakav utjecaj na samu predaju vlasti. Njihov potez analitičari tumače više simboličnim činom nego nečim što ima političku snagu naštetiti predsjedniku na odlasku.


Demokrati su postupak opoziva pokrenuli pozivajući se na 14. amandman Ustava, koji "zabranjuje bilo kojoj osobi koja se uključila u pobunu protiv SAD-a obnašanje dužnosti". 

Branimir Vidmarović, politički analitičar i dobar poznavatelj američkih prilika, kaže da potez demokrata ima dva cilja. "Kao prvo, žele poručiti svim Trumpovim pristalicama i biračima da se ovakve stvari ne toleriraju, a druga stvar je želi se stvoriti presedan kako se takve stvari ne bi ponovile kasnije u budućnosti", kaže Vidmarović. 

No za sam opoziv vremena je premalo. "Šanse su vrlo male. To može proći ekspresno u Donjem domu, ali ne bi trebalo proći u Senatu jer to je ipak sud i trebaju biti postavljene procedure i teško da ima vremena", kaže Vidmarović. 

Osim toga, upozorava da je takav potez zapravo opasna stvar jer se time marginaliziraju svi Trumpovi birači, 75 milijuna ljudi, od kojih je samo mali broj ekstremistički. Opozivom bi se poslao signal da je odluka Amerikanaca na prošlim izborima, na kojima je Trump pobijedio, bila kriva i da su izabrali neuračunljiva predsjednika. 

Revanšizam nije konstruktivan

"Ali demokrati su u modusu kompletnog revanšizma koji nije koristan i konstruktivan. Trump je ionako prošlost i treba mu omogućiti da mirno ode. Bilo kakvo nasilje može samo potaknuti ekstremiste", kaže Vidmarović. Čak i kad bi i uspjeli izglasati opoziv, to na Trumpov politički angažman ne bi imalo utjecaja. Na to bi mogla utjecati eventualna optužnica da je pozvao na nedemokratsko svrgavanje režima. 

Sam opoziv je teška procedura jer on zapravo znači osnivanje zasebnog suda. Nakon pokretanja postupka potrebno je osnovati komisiju koja će biti de facto sudac iz sastava Senata, što određuje voditelj opoziva. Dodatan problem je i što Ustav ne predviđa konkretne okvire i procedure, već se to svaki put osmišljava nanovo. Sve to daje republikancima da još danima raspravljaju kako će sve to izgledati, tko će čitati, tko će biti svjedoci...

S druge strane, opoziv po 25. amandmanu bio bi puno brži, ali je i to teško organizirati u kratkom vremenu. 

Neredi u Kongresu Poslijedice juriša na Kongres: Zasad 13 optužnica zbog nereda i napada, među njima i šaman QAnon

Donald Trump Demokrati traže drugi opoziv Trumpa: "Imamo snimke njegova govora u kojima potiče rulju i nasilnog napada na Kapitol"

No svi se zapravo pitaju što će biti nakon što Trump prepusti vlast Bidenu. "Nitko ne zna je li uopće moguće nakon toga provesti opoziv predsjednika i kako se to radi. Jer nejasno je nastavlja li se postupak opoziva predsjednika koji to više nije. To ne zna ni Ustavni sud ni stručnjaci jer je ovo presedan", kaže Vidmarović. 

Bombe i atentati

Kako se bliži dan primopredaje vlasti, napetosti u SAD-u sve su veće. Prema izvješću FBI-a u Washingtonu D.C.-u i u 50 glavnih gradova američkih saveznih država planiraju oružani prosvjedi uoči inauguracije novoizabranog predsjednika Joea Bidena 20. siječnja. 

Ta upozorenja shvaćena su vrlo ozbiljno, a s tim se slaže i Vidmarović. "Ona su realna. Moguće da pušu na hladno nakon posljednjih događaja, međutim ne treba odbaciti mogućnost da postoje radikali koji planiraju bombaške napade i atentate, možda ne u Washingtonu, ali u nekim drugim gradovima i parlamentima saveznih država, vjerojatno da. Vjerojatno ima ljudi koji su zaneseni idejom borbe sa sustavom, i tajne službe će imati krvav zadatak", kaže Vidmarović.

Ti ljudi nemaju potencijala da naprave veliki preokret, to nije vojna hunta. No u SAD-u su gotovo svi naoružani, a neki imaju i duge cijevi. "To može završiti puno krvavije, ali treba imati na umu da su i Nacionalna garda i vojne postrojbe bolje opremljene i imaju taktiku za takvu borbu takvu, dok prosvjednici to nemaju niti imaju organizaciju", smatra Vidmarović.

Prosvjednici u Kongresu
Prosvjednici u Kongresu Foto: Afp

Čak je i prosvjed pred zgradom Kongresa bio prilično benigan, kaže, jer prosvjednici nisu imali potencijala da smijene ni lokalnu knjižničarku. Nisu imali lidera, cilja ni strategije.

Štoviše, čini mu se da sve to ide na ruku demokratima kojima je ovo došlo kao veliki poklon Trumpa na kraju mandata. "Ne vjerujem da je Trump doista planirao nekakav preokret, senat je republikanski. On se nadao da će pokazati na taj način političkom establišmentu da ima političku podršku", kaže Vidmarović.