Miroslav Škoro, kandidat na predsjedničkim izborima gostovao je na Vinkovačkoj TV, a snimku gostovanja objavio je na svojoj stranici na Facebooku.
Napisao je da kao predsjednik "neće ponoviti greške prethodnika te da će pomilovati hrvatske branitelje".
U emisiji se, među ostalim, dotaknuo i ovlasti predsjednika. Kad bi njega u mandatu netko zvao fikusom, on bi, kaže, mutirao i razvio noge. Dodao je da je predsjednička funkcija bez političke odgovornosti, ali funkcija koja nekome može dati odličja ili pomilovati.
"Kad govorimo o pomilovanjima, pa kojeg je to, recimo, hrvatskog branitelja pomilovala aktualna predsjednica? Ja ću vam reći. Pa nijednog. Onda mene pitaju što mislim o tome, za boga miloga. I bih li pomilovao Tomislava Merčepa. Evo odgovora: Bih", rekao je Škoro.
Iz Škorinog stožera na upit novinara Dnevnika Nove TV stoji li i dalje pri tom stavu o pomilovanju Merčepa - stigao je sljedeći odgovor. "Gospodin Merčep nalazi se u teškom psihofizičkom stanju i kao takav zadovoljava određene objektivne kriterije za pomilovanje kad se za to steknu zakonski uvjeti. No prema našim saznanjima, gospodin Merčep ne planira uputiti molbu za pomilovanjem pa se ono, ne dođe li do promjene okolnosti, sasvim izgledno neće dogoditi", kazao je Mate Mijić, glasnogovornik Škorine kampanje.
Tomislav Merčep osuđen je za ratne zločine u Pakračkoj poljani i Zagrebačkom velesajmu, za nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja civila, među koja spada i ubojstvo obitelji Zec 1991. godine. Vrhovni sud mu je 2017. potvrdio presudu za ratni zločin, a njome mu je prvotna zatvorska kazna od pet i pol godina povećana na sedam godina.
Mučenje i ubojstva civila
Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović pri izricanju prvostupanjske presude kazao je da je Merčep kriv jer pripadnike postrojbe nad kojom je imao faktičku ovlast nije spriječio u zločinima, dajući im time prešutno odobrenje za nedjela i za vrijeme dok nije bio na terenu.
Merčepa se isprva teretilo da je zapovijedao zločine, a optužnica je potom ublažena pa je osuđen samo zbog optužbe da svoje podređene nije spriječio u zločinima. U optužnici stoji i da pripadnici te postrojbe nisu bili podučeni o svojim obvezama koje proizlaze iz normi međunarodnog i humanitarnog ratnog prava, čime im je Merčep "dao prešutno odobrenje za takvo postupanje".
I u ublaženoj optužnici tužiteljstvo je ostalo pri tvrdnji da je znao za nezakonita postupanja postrojbe poznate kao "merčepovci" koja je tijekom rata bila smještena u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu. "Merčepovci" su navodno na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
