U Hrvatskoj je više od 240 tisuća blokiranih građana koje itekako zanima tema ovrha i Ovršnog zakona. Što je u cijeloj priči glavni problem i koja rješenja nude u svojim kampanjama, pitali smo političare.
Galerija
U Mostu nezavisnih lista smatraju kako je to jedan od ključnih problema u državi te će ako dođu na vlast, kažu, sa sobom donijeti i novi ovršni zakon.
Vezani članci
„Provođenje ovrha ne bi trebalo biti prepušteno privatnom sektoru. Tu se troškovi postupka za ovršenike gomilaju i nisu rijetki slučajevi da ovršenici plaćaju troškove postupka koji su čak i deset puta veći od glavnice duga. Dakle, prvi cilj ukidanja javnobilježničke ovrhe jest pojeftinjenje ovršnog postupka“, kaže Mostov Nikola Grmoja.
Ovršni postupak mostovci bi vratili na sudove koji time ne bi bili dodatno opterećeni. Navode primjer Estonije, u kojoj se ovrhama bavi tridesetak službenika i tek četiri suca.
„Postojao bi centralizirani digitalizirani sustav u kojem bi takozvani institucionalni vjerovnici poput komunalnih društava direktno podnosili svoje prijedloge i dokaze o dugu bez potrebe za odvjetnicima i javnim bilježnicima“, kaže Grmoja.
"Skuplja pita od tepsije"
Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro s predizbornog je skupa na Klisu postojeći zakon komentirao riječima „skuplja pita od tepsije“. Domovinski pokret ovršni zakon mijenjao bi po slovenskom modelu.
„Cilj ovršnog zakona treba biti da pomognemo ljudima koji su u blokadi, a ne da mažemo vrat debelim guskama, pa bih sad mogao redom nabrajati tko je sve u lancu ovršnog postupka“, kaže Škoro.
Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida pita se gdje su bili ostali kada su oni još na prošlim izborima cijelu stvar stavili u fokus javnosti.
„Naravno da se žele i oni sad odjedanput baviti ovrhama. U Hrvatskoj je ovršni zakon donesen 2011. godine, a donio ga je tadašnji Kosoričin ministar Bošnjaković, današnji Plenkovićev. Taj je zakon brutalan, on je doveo do 300 i nešto tisuća blokiranih. Nešto malo je mijenjano u tom procesu, ali i HDZ i SDP su ga njegovali da bude brutalan kakav je danas“, smatra Sinčić.
Zapeo na trećem čitanju
A kakav je zapravo ovršni zakon, kako se provodi i kakvu ulogu u njemu imaju javni bilježnici, u Restart koaliciji, čini se, nisu sigurni.
„Za javne bilježnike? Moram vam priznati da što se tiče toga... to bi... to bi... ja... ja mislim da tu može se sa manje troška to sve skupa provesti nego što bi bilo kada bi se radilo s javnim bilježnicima“, kaže Gordan Maras iz Restart koalicije.
Radi se, baš kao i s odvjetnicima, a troškove koji su nerijetko višestruko veći od samog duga plaćaju ovršeni. I to je ono što svi iz oporbe žele promijeniti - maknuti posrednike i time smanjiti troškove ovrhe.
„Mi smo po novom zakonu predložili da taj posao obavljaju sudovi, ali zadržali smo javne bilježnike kao povjerenike sudova“, kaže HDZ-ov Bošnjaković.
U protivnom bismo, kaže Bošnjaković, uz 800 tisuća ovrha koliko ih imamo u Hrvatskoj, dodatno zatrpali ionako zatrpane sudove. Javni bilježnici ostaju, ali s 20 do 30 posto nižim naknadama, kaže Bošnjaković.
Novi je ovršni zakon zapeo na trećem čitanju u Saboru i ostao kao vrući krumpir pobjedniku nadolazećih izbora.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
