Milan Bandić natjecao se u drugoj izbornoj jedinici, gdje je osvojio svega 1789 glasova, odnosno oko 47 posto glasova svoje liste. Primjerice, u istoj izbornoj jedinici trijumfirao je HDZ-ov Gordan Jandroković s 17.370 glasova, nije loše prošao ni Miroslav Škoro (13.266).
Pročitajte i ovo
Gost Dnevnika Nove TV
Milan Bandić otkrio što dosad neviđeno može ponuditi nakon 20 godina, ali i kakvo mu je zdravlje: ''Da kucnem u drvo, još imam energije za dva čovjeka''
Ankete mu ne daju šanse
Bandić predao liste DIP-u i otkrio s kim je spreman surađivati
Bandića je nadjačao i Mostov Nino Raspudić s 8045 glasova, više od zagrebačkog gradonačelnika osvojila su čak četiri SDP-ova kandidata. Čak je i glumac Vilim Matula na listi Možemo dobio 2128 preferencijalnih glasova.
Od Bandića je u toj izbornoj jedinici više glasova dobio i osebujni Mladen Kešer (2211) iz Restart koalicije ili široj javnosti potpuno nepoznati HDZ-ov Tomislav Okroša (1873), načelnik Općine Dubrava, nedaleko od Vrbovca.
Žuti karton bolji od crvenog
Bandić je u ponedjeljak najavio da će idući tjedan u stranci podvući crtu. "Očekivali smo Klub, ali bolje da se dogodilo u srpnju nego u listopadu. Žuti karton smo dobili, a ja ću učiniti sve da nam se ne dogodi crveni karton. Treba ostati čvrsto na zemlji", rekao je Bandić, dodajući da je uvijek spreman snositi posljedice za svoj rad, što je, kaže, testirao šest puta.
No čini se da će preispitati i predsjednike gradskih četvrti iz redova njegove stranke. "Svih 17 predsjednika vijeća gradskih četvrti će dobiti šansu da kažu što su učinili, a što nisu i da oni predlože rješenje za svoju četvrt", rekao je Bandić.
Pet puta više glasova
U prvom komentaru nakon objave rezultata u izbornoj noći Bandić je svoj neuspjeh relativizirao činjenicom da se u Zagrebu bori s krizama oko koronavirusa i potresa te da zbog toga ne može na nacionalnom planu zabilježiti značajan rezultat.
Istina, prije četiri godine nije bilo potresa ni epidemije, no Bandić je tada osvojio čak pet puta više preferencijalnih glasova (9642) natječući se u istoj izbornoj jedinici.
U prošlom sazivu Sabora Milan Bandić je kontrolirao čak 10 saborskih zastupnika koje je i sam nazivao žetončićima. Od svih "njegovih" ljudi, kako sada stvari stoje, ući će samo Ermina Lekaj Prljaskaj, zastupnica koja u Saboru predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.
Stoga se postavlja logično pitanje je li ovo konačno Bandićev kraj. Otpisivan je bio i ranije, nakon poraza na predsjedničkim izborima kada ga je porazio Ivo Josipović. Otpisivali su ga i nakon uhićenja i pokretanja sudskih postupaka, no on je ipak donedavno bio faktor koji, osim što još uvijek vodi najveći hrvatski grad, postavlja uvjete i Plenkovićevoj Vladi.
To je kraj
Upravo zbog toga nema jednoznačnog odgovora političkih analitičara kad je u pitanju Bandićeva politička budućnost.
Tihomir Cipek, primjerice, smatra da ovakav izborni rezultat označava Bandićev konačan slom. "To je kraj njegove vladavine Zagrebom, nakon toga se ne može više vratiti", kaže Cipek, koji ističe uspjeh koalicije lijevih stranaka. "Možemo je pobijedila prvenstveno njega, to je bila skupina aktivista koji su cijelu političku aktivnost izrazili na protivljenju Bandićevim potezima", kaže Cipek.
Žarko Puhovski, međutim, ne bi Bandića tako rano otpisao. "On ima još desetak mjeseci svog mandata do izbora. I u nekoliko ranijih navrata doživljavao je teške poraze pa se izvlačio, što ne znači da će i ovog puta", kaže Puhovski.
Slaže se da je Bandićev rezultat jadan, ali i upozorava na paradoksalnu situaciju u kojoj se našao. "Proglasili su ga ocem korupcije u Hrvatskoj i to do te mjere da dio ljudi iz lijeve opcije govori da se HDZ zaprljao suradnjom s Bandićem, što se meni čini ipak nepravedno. Time se omogućava da se HDZ "elegantno" izvuče od prigovora za korupciju i kritizira ih se tek zbog nepažljive suradnje s Bandićem", kaže Puhovski.
Iako je Bandić izgubio svoju demokratsku podršku, Puhovski kaže da je teoretski može vratiti, ali mu se to čini malo vjerojatnim.