Niska latencija omogućit će brzinu prijenosa podataka na razini optičkih kabela, a razna softverska rješenja koja se razvijaju usporedo s ovom naprednom tehnologijom omogućit će umrežavanje nebrojeno mnogo baza podataka i uređaja istovremeno.
Ta masovna inteligentna komunikacija među uređajima naziva se IoT ili internet stvari. Riječ je o tehnološkom konceptu gdje se uz pomoć senzora unutar primjerice cijele zgrade šalje masa podataka u središnji informacijski sustav. Taj koncept podići će se na potpuno novu razinu jednom kada se 5G ustali u praksi, što će donijeti znatno povećanje kvalitete života. Zbog toga ne čudi što mnogi njezin dolazak uspoređuju s pojavom velikih otkrića poput tiskarskog stroja ili interneta.
Osim u ekonomskom smislu, 5G otvara potpuno nove horizonte i u medicini. Već danas u medicini se koriste pametni, međusobno povezani uređaji s ugrađenim senzorima koji olakšavaju i produljuju život milijunima ljudi. U ekskluzivnom razgovoru za DNEVNIK.HR, radiolog Natko Beck rekao nam je više o tome kako će 5G tehnologija pomoći doktorima, a kako pacijentima. Natko radi na radiologiji u Dječjoj bolnici Srebrnjak, ali je i suosnivač tvrtke Core Interface, koja je hrvatskoj javnosti poznata po aplikaciji namijenjenoj rješavanju šuma u ušima. Aplikacija je nastala zbog ljubavi prema znanosti, medicini, ali i tehnologiji, zbog čega je dobro upoznat s nadolazećom 5G tehnologijom.
Kakve će se vrste medicinskih aktivnosti moći vršiti preko 5G mreže? Što sve ulazi u pojam telemedicina? Govorimo li tu i o kirurgiji na daljinu?
Nalazimo se na početku nove ere tehnologije u medicini. Telemedicina će dramatično doprinijeti boljem funkcioniranju sustava i skrbi za pojedinca, od drugog mišljenja kolege s drugog kraja svijeta do operacije na daljinu uz pomoć robota. Izvrstan je primjer teleradiologija, ona danas predstavlja značajnu ekonomsku granu medicine jer međunarodne kompanije očitavaju nalaze iz drugih bolnica diljem svijeta. Ovo je tek početak telemedicine, a dostupnost zdravstvenih usluga u budućnosti će samo rasti, bez obzira na geolokaciju.
U kojem bismo roku mogli takvu 5G medicinu očekivati kod nas? Znači li to da će liječnici moći raditi "od kuće"? I kako će to izgledati?
Sva je tehnologija tu, uređaj na bolesniku ili korisniku šalje podatke preko Wi-Fija, sprema ih u server, a tamo se obrađuju i postaju dostupni unutar određene mreže. 5G će ubrzati i povećati kvalitetu prijenosa i time dobivamo prijenos signala gotovo u stvarnom vremenu u najboljoj rezoluciji, što je u medicini presudno. Nisi tu, ali kao da si tu. U radiologiji je, dakle, već moguće sjediti doma pred svojom radnom stanicom i pisati nalaze za bolnicu. No to nije taj napredak. Pravi napredak tek slijedi kad implementiramo healthcare IoT (Internet of things), umjetnu inteligenciju u svakodnevnicu. Tada ćemo tek ubirati plodove ovih tehnologija.
Personalizirana medicina kod nas je još u povojima. Kako će 5G doprinijeti njezinu razvitku, kakve će promjene donijeti u dijagnostici i personaliziranim lijekovima?
Već danas u medicini se koriste se razne IoT tehnologije, odnosno spajaju se razni uređaji preko interneta. Meni je najdraži primjer mali invazivni mjerač glukoze, koji kontinuirano prati vrijednosti glukoze i preko aplikacije na mobitelu komunicira s dijabetičarom. Postoje čak i pametne inzulinske injekcije koje već znaju koja je doza najbolja u određenom trenutku, a postoji i zatvoreni sustav koji prati razinu glukoze u krvi i daje inzulin samostalno. To samo pokazuje koliko možemo dobro intervenirati s pametnim sustavima. Kad se sve te informacije od pojedinaca, grupa i geolokacija spoje, tek ćemo onda dobiti pravu sliku čovjeka, razumjeti kako točno funkcioniramo i kako to sve možemo iskoristiti za još bolji svijet i kvalitetniji život.
Po čemu se 5G razlikuje od rendgenskih zraka i zašto se ljudi ne bi trebali bojati ni jednog ni drugog?
5G spada u neionizirajuće i nevidljivo zračenje, dok su x-zrake također nevidljive, ali ionizirajuće, a sve vrste zračenja u interakciji su s našim tijelom. Vidljivo zračenje pobuđuje štapiće i čunjiće na našoj tankoj mrežnici oka kako bismo vidjeli, dok, recimo, ionizirajuće zračenje prolazi kroz naše tijelo, ali pritom oštećuje naše stanice. Ako je tog ionizirajućeg zračenja previše u određenom trenutku kao što je slučaj kod nuklearne eksplozije, naše se tijelo doslovno raspadne. S druge strane, to isto zračenje svakog dana dolazi iz zemlje i svemira, no, naravno, u manjim količinama pa preživljavamo jer naše tijelo posjeduje značajne reparatorne kapacitete. Dakle, čitav smo život izloženi prirodnom ionizirajućem zračenju. Osim u prirodi znatna doza ionizirajućeg zračenja dolazi i iz medicine.
Koja je razlika između ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja?
Dijagnostičke i intervencijske radiološke metode koriste od malih (mamografija, snimka pluća) do velikih (zahvati na žilama nakon moždanog i srčanog udara) doza zračenja kako bi ili postavili točnu dijagnozu ili spasili nečiji život. Ciljano zračenje još većim dozama koristimo da bismo iskorijenili tumorske stanice na nekoj lokaciji unutar tijela. Također, u medicini uzimamo u obzir štetnost zračenja prije svakog korištenja te zato postoje indikacije koje uvijek idu u korist bolesnika. Zato se ne treba bojati nikakvog medicinskog zračenja jer ili je toliko malo da je beznačajno (u rangu kozmičkog zračenja jednog leta Zagreb – New York) ili je toliko važno da vam život ovisi o tome. S druge strane, neionizirajuće zračenje nema tako dramatične učinke na naše zdravlje. Kod 5G tehnologije korist za zdravlje pojedinca i kolektiva mnogo je veća od mogućih zdravstvenih implikacija, koje će, ako postoje, biti zabilježene te obrađene brže nego ikad i primijetit će ih upravo nova tehnologija.
Kako liječnici mogu pomoći pacijentima razumjeti novu tehnologiju?
Ja do sada realno nisam sreo niti jednog bolesnika kojeg je trebalo nagovarati na novu tehnologiju. Svi žele novo u bolnicama jer to znači zdravlje. Napredak tehnologije sa sobom nosi manje doza zračenja i veću kvalitetu, što dokazuje primjer CT-a. Pogledajmo, recimo, prvu generaciju tog uređaja i usporedimo je s današnjim, razlika je velika.
