Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, na temelju matematičkog SEIR modela, koji se koristi za praćenje širenja zaraznih bolesti, izračunao je kako bismo imali puno više smrti uzrokovanih koronavirusom da se kasnije krenulo s mjerama u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
HZJZ
Raste broj oboljelih od Covida, jedna osoba preminula: Capak objasnio što će biti tijekom zime
KOJI GENIJALAC
Astrofizičar pokušao napraviti alarm da se ljudi ne diraju po licu pa završio u bolnici s četiri magneta u nosu
"Da je Hrvatska uvela karantenu samo tjedan kasnije, broj mrtvih u našoj zemlji bio bi dvostruko veći. Da smo još dva tjedna oklijevali, broj mrtvih bio bi gotovo pet puta veći nego danas", rekao je Polašek za Jutarnji.
"Na primjer, model pokazuje da bi uvođenje karantene samo jedan tjedan kasnije nego što je ona zapravo uvedena u Hrvatskoj dovelo do dodatnog broja od 5698 zaraženih osoba i 204 smrtna ishoda, što je dvostruko više od jučerašnje brojke od 101 preminulog te 2244 zaraženih.
Uvođenje karantene dva tjedna kasnije povećalo bi te brojeve na 13.134 zaražene i 487 umrlih osoba", rekao je Polašek.
Dok neki raspravljaju o tome jesu li mjere samoizolacije bile potrebne, Polašek kaže da bi nam se dogodio talijanski scenarij da nisu uvedene na vrijeme.
"Ako bismo učinkovitost karantene smanjili na 50 posto, što bi predstavljalo osjetno blaže mjere od stvarno primijenjenih, broj zaraženih narastao bi na 31.054, a umrlih na 935. Najgori je scenarij uvođenje 50-postotne karantene tjedan dana kasnije i u tom slučaju zarazilo bi se 70.356 ljudi, a umrlo bi njih 2124. Posebno loš ishod ovog modela je sustavno i masovno preopterećenje zdravstvenog sustava, poput onoga što smo vidjeli u Italiji", rekao je Polašek.
Dobre rezultate u borbi protiv epidemije Hrvatska mora preslikati u borbi za gospodarstvo.
"Gospodarstvo se može oporaviti, a izgubljeni ljudski životi ne mogu se vratiti. Ako se dogodi da se virus reaktivira najesen, ono što smo dosad naučili moramo primijeniti tako da i dalje uspješno zaustavljamo nekontrolirano širenje virusa protuepidemijskim mjerama, ali i da osiguramo zaštitu gospodarskih aktivnosti.
Moramo raditi na stvaranju gospodarstva koje je otporno na epidemiju i osigurati neometan rad osnovnih gospodarskih djelatnosti, poput opskrbe hranom, vodom i energijom te osnovnih službi i funkcija pravne države kako ne bismo doveli u pitanje temeljno funkcioniranje društva. Sada imamo malo vremena za preustroj svih onih aktivnosti za koje smo vidjeli da ih možemo napraviti bolje. Sami smo sebi kao društvo zacrtali visoku ljestvicu borbe protiv ovog virusa i sada je na nama da je takvom i zadržimo", zaključio je Ozren Polašek.