Gospodarstvo i dalje boluje od koronavirusa. Dok na paket mjera za lipanj mogu računati samo četiri djelatnosti, Vlada sa sindikatima danas kreće u pregovore za novi oblik pomoći.

Galerija


Europska komisija nudi 400 milijuna eura za takozvano skraćivanje radnog tjedna. Ministar detalje skriva za današnji sastanak, a sindikati i poslodavci imaju asa u rukavu.

Vezani članci Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković Virologinja objasnila zašto imunitet krda ne može biti rješenje za koronu: "Ako jesen dočekamo s velikim brojem oboljelih..." Koronavirus u BiH Novi rekord: U Bosni i Hercegovini 316 novozaraženih u posljednja 24 sata

Prerađivačka je industrija na koljenima. Sektor tekstila i obuće zbog koronakrize hitno treba pomoć ili će pogoni poput ovog u Varaždinu zauvijek ostati prazni.

"Situacija je kod svih više-manje jednaka i, kao što sam rekao, očekuje se pad između 30 i 50 posto", kazao je Mario Lešina iz Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u.

No na četiri tisuće kuna u lipnju mogu računati samo - ugostiteljstvo, turizam, event industrija i putnički prijevoz. Zato će ministar rada Josip Aladrović danas socijalnim partnerima iz drugih pogođenih djelatnosti predložiti mjeru skraćivanja radnog tjedna.

"Karikirano, ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebe za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac bi sam financirao plaće za četiri radna dana", objasnio je Aladrović.

Sindikati zadovoljni

400 milijuna eura za tu mjeru dolazi iz Europske unije. Sindikati su zadovoljni. Očekuju da oni koji imaju plaću do razine prosječne plaće gubitke neće osjetiti, dok bi oni s većim primanjima i s ovom mjerom mogli biti u minusu.

"Ne bi trebalo biti teških pregovora, osim ako se opet neće zakomplicirati nekakvim posebnim traženjima od strane poslodavaca ili nečim što bi moglo završiti s druge strane kompliciranom papirologijom", objasnio je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Mjeru podupiru i poslodavci

Vladinu mjeru podupiru i poslodavci. No za ministra Aladrovića imaju puno pitanja.

"Kategorije su koje još nisu do kraja jasne, na koga bi se ona točno koristila, tko bi ju smio koristiti, koji je rok korištenja. To je nešto o čemu očekujemo raspravu", rekao je Kristian Krpan iz Udruge metalne industrije pri HUP-u.

"Nadamo se da će ta mjera uzeti u obzir i firme koje dosad nisu bile pogođene jer jednostavno je tako da ne postoji netko tko neće osjetiti koronu u svojem poslovanju", dodao je.

Cilj mjere skraćenog radnog vremena je zadržavanje radnika na starim radnim mjestima. Trenutačno je u Hrvatskoj gotovo 158.000 radnika bez posla, a zbog neizvjesne situacije i sezone otvoreno je svega 9200 radnih mjesta. Točnije, nezaposlenih je 157.839, a radnih mjesta tek 9234.

Prijeti im otpuštanje 80 posto zaposlenih

I dok resorni ministar tvrdi da je u posljednja dva tjedna broj nezaposlenih počeo padati, prerađivači upozoravaju da bi najesen situacija mogla biti znatno lošija. Samo u obućarskom sektoru proizvodnja bi za tri mjeseca mogla s deset pari cipela pasti na dva.

"Ako te mjere ne budu dovoljne, prijeti nam otpuštanje 80 posto od 11.000 ljudi zaposlenih u obućarskoj industriji u Hrvatskoj", kazao je Marko Lešina iz Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije.

Ipak, i poslodavci i sindikati nadaju se pozitivnom rješenju jer imaju asa u rukavu. Prema Zakonu, tko ostane bez posla, ima pravo na 70 posto naknade prva tri mjeseca. To je za državu veći trošak nego da radnicima plaća dan ili dva u tjednu.

Hoće li u praksi netko na poslu doista biti dan-dva manje ili će mu radni dan trajati nekoliko sati kraće, trebalo bi se iskristalizirati kroz radne sastanke vlade i socijalnih partnera - do 15. lipnja.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr