U slovenskim bolnicama trenutačno su 1304 COVID pacijenata, što je troje više nego dan ranije, a na intenzivnim odjelima 193 su teže oboljela, tri manje nego prethodni dan, kazao je jutros na konferenciji za novinare glasnogovornik vlade za COVID-19 Jelko Kacin.
Stanje s pandemijom COVID-19 Kacin je ocijenio zabrinjavajućim jer broj novih zaraza ne pada, a ponovno je zabilježen rast zaraza u Ljubljani i drugim većim žarištima. Među manjim sredinama najveći rast novozaraženih potvrđen je u Krškom.
Udio pozitivnih testova neznatno je manji u odnosu na prethodni dan i iznosi 26,42 posto, a broj novozaraženih u odnosu na stanje od prije sedam dana porastao je, potvrdila je vlada.
Neslaganja u vladi
Unatoč najstrožim mjerama ograničenja koje su na snazi već mjesec i pol i produljene su za cijeli ovaj tjedan, rezultati zatvaranja nisu dali očekivani rezultat jer je broj zaraženih i preminulih od posljedica bolesti još visok. Stoga se pojavljuju neslaganja u vladi i među njezinim stručnjacima za COVID-19 o tome treba li u pristupu za stišavanje epidemije nešto mijenjati.
Ovih je dana neopozivu ostavku na mjesto vodećeg savjetnika u ministarstvu zdravstva podnio epidemiolog Mario Fafangel, koji je u tisku ranije iznio više kritičkih primjedbi na mjere vlade.
Sam ministar zdravstva Tomaž Gantar, koji se i prije zalagao za pooštravanje mjera, predložio je vladi da na dva tjedna zatvore "sve nenužne gospodarske aktivnosti".
"Nema drugog načina da se zaustavi epidemija", napisao je Gantar u pismu potpredsjedniku vlade i ministru gospodarstva Zdravku Počivalšeku.
Prošli tjedan Počivalšek je najavljivao potrebu "promjene" sadašnje strategije borbe s virusom, ali je bio protiv novih ograničenja za poslovanje tvrtki i djelatnosti koje su važne za nacionalnu ekonomiju.
Uz zabrinutost zbog ograničenih zdravstvenih kapaciteta zbog velikog broja hospitaliziranih Gantar je u utorak, komentirajući trenutačnu situaciju, na svom Twitteru napisao da je zbog COVID-19 i mjera u bolnicama ove godine moralo biti otkazano oko 26.000 zdravstvenih usluga koje su ocijenjene kao "nenužne". Ocijenio je da su potrebne nove mjere kako bi bolnice što prije mogle prijeći na saniranje te štete.
Staro stanovništvo Slovenije
Sa smrtnim ishodima bolesti u posljednja 24 sata ukupan broj preminulih od posljedica COVID-19 povećao se na 1861.
Prema javnim podacima o broju umrlih među zaraženima u odnosu na broj stanovnika Slovenija je među najpogođenijima u Europi, što se tumači relativno visokim udjelom starijih u populaciji i velikim brojem smještenih u domove za starije i nemoćne.
Neki stručnjaci iznose i drukčija tumačenja.
Epidemiologinja Mateja Logar ustvrdila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da podatak o mortalitetu za Sloveniju zbog COVID-19 može varati zbog različitih metodologija koje u navođenju uzroka smrti navode različite države, te da Slovenija kao posljedicu navodi COVID-19 za svaku smrt pojedinca kod kojega je potvrđen virus, pa i onda kad je neposrednu smrt možda izazvala i druga bolest ili oštećenje.
Prema podacima koje je ovih dana objavio slovenski statistički ured, broj umrlih u Sloveniji u prvih deset mjeseci ove godine iznosi 17.575 i veći je za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, razlika u broju umrlih u odnosu na lanjski mortalitet stanovništva izrazita je u posljednja dva mjeseca, kad je broj zaraženih i umrlih u drugom epidemijskom valu porastao.
Tako je u listopadu u Sloveniji bilo 2073 preminulih, što je za 26,78 posto više nego u istom mjesecu lani, a u studenom po preliminarnim podacima umrlo je 2100 ljudi, znatno više od 1614 umrlih u studenom 2019.
