"Radno pravo" piše da Vlada priprema novi zakon radnog naslova "Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19", koji bi poslodavcima omogućio smanjivanje plaća do minimalca, ukidanje jednokratnih materijalnih prava i pojedinih odredbi kolektivnih ugovora.
Poslodavac bi mogao jednostrano odlučivati
Poslodavac bi mogao radniku ponuditi dodatak ugovora o radu kojim bi se skratilo radno vrijeme i ugovorila niža plaća, mogao bi jednostrano odlučiti o radu od kuće i smanjiti naknadu plaće zbog prekida rada, a ne bi morao više primjenjivati za radnika najpovoljnije pravo.
Također, radnika bi mogao poslati na godišnji odmor, promijeniti mu raspored radnog vremena i ne bi ga morao slati na periodične preglede. Uz to, odluke bi mogao donositi bez savjetovanja i suglasnosti s radničkim vijećem.
Urednik časopisa i stručnjak za radnopravne odnose Krešimir Rožman rekao je Hini da je riječ o radnom materijalu, ali se zasigurno može očekivati donošenje nekih rješenja s obzirom na to da se zbog epidemije masovno krši ZOR - primjerice, rad od kuće većinom nije posebno ugovoren.
Upitan može li se zbog suzbijanja epidemije pristati na rezanje radničkih prava, odgovorio je da se s pravne strane može, ali je problem pronaći ravnotežu u praksi.
"Neke stvari sigurno treba napraviti, za neke samo nedostaje zakonsko određenje. Za radnika bi moglo biti bolje da sada potroši godišnji i da se situacija u međuvremenu stabilizira, nego da odmah dobije otkaz", kaže Rožman.
Što se tiče smanjivanja plaća, to treba napraviti u dogovoru sa sindikatima. Rožman ističe da u sadašnjoj situaciji treba pronaći odgovarajuća rješenja koja će omogućiti opstanak najvećeg broja poslodavaca i radnika, ali i spriječiti zlouporabu mjera.
Sindikati: Nema opravdanja za rezanje prava
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da unatoč koronavirusu sada nije opravdano rezanje radničkih prava, a pitanje je hoće li to trebati i u dogledno vrijeme.
Također ističe da se takve drastične mjere izrađuju bez predstavnika sindikata - na sastanak s premijerom bili su pozvani tek kada je prijedlog mjera bio gotov.
"Ljudi se praktički stavljaju na milost ili nemilost poslodavaca. Prema onome što smo vidjeli, poslodavci dobivaju prostor da se prema radnicima postave kako god žele", rekao je te ocijenio kako su poslodavci pritiscima uspjeli dobiti ono što u drugim okolnostima ne bi.
Sever upozorava da sindikati neće zaboraviti da su bili unaprijed isključeni i dovedeni pred gotov čin. "Sad nije vrijeme za pozivanje ljudi u štrajkove, to sigurno nećemo raditi jer nam je prvi interes nacije, ali doći će vrijeme za razgovore i s poslodavcima i vlastima", najavio je.
Što se tiče spašavanja ekonomije, smatra da se u sve financijske procese financijskim injekcijama trebaju uključiti MFF, Svjetska banka, Europska središnja banka i Europska komisija.
Ako se prijedlog zakona o kojem piše "Radno pravo" i službeno pojavi na dnevnom redu Vlade, Sever najavljuje da će sindikati tražiti ocjenu njegove ustavnosti.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je da smanjivanje plaća i prava nije potrebno te da neće spriječiti gospodarsku krizu.
"To su sve mjere koje su kontraproduktivne. Umjesto kohezije i uzajamne potpore unosi se nemir u građane. Zašto se ljudima koji su ugroženi i u strahu povećava doza nesigurnosti? Netko je očito došao na svoje", rekao je Ribić.
HUP: Mnogi poslodavci više ne mogu isplaćivati plaće kao prije krize
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) priopćili su da izvanredne okolnosti traže brze odluke i učinkovita rješenja.
"Postojeće radno zakonodavstvo nije prikladno za izvanredne okolnosti i probleme iz radnih odnosa s kojima se poslodavci sada susreću. Pritom je važno istaknuti da dobar dio poslodavaca, usprkos krizi, ne želi otpuštati radnike jer pokušavaju održati budućnosti poslovanja", kaže HUP.
No, iz svima razumljivih razloga, poslodavci ne mogu u većem broju poduzeća isplaćivati više pune plaće kakve su bile u vrijeme prije krize zbog koronavirusa, ističu.
Očekuju da će žurno sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o prijedlozima i opcijama kako pomoći svima u sadašnjim okolnostima u cilju očuvanja radnih mjesta i podloge za brzi nastavak poslovanja nakon pandemije.
Smatraju da mjera koja je usvojena u Hrvatskom saboru, a odnosi se na isplatu potpore od 3250 kuna po radniku uz vrlo restriktivne kriterije, neće polučiti zamišljene ciljeve, odnosno zadržavanje radnih mjesta.
HUP je Vladi stoga uputio konkretnu mjeru za očuvanje radnih mjesta - uvođenje instituta "čekanja na rad".
Osnovica za izračun naknade za "čekanje na rad" bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a poslodavac ne bi bio u obvezi uplaćivanja obveznih doprinosa.
Ističu da bi se institut mogao aktivirati isključivo u slučaju kada radnik obavlja poslove koji su obuhvaćeni protuepidemijskim mjerama i time ne može izvršavati ugovorene radne zadatke, odnosno ako poslodavac ne može radniku osigurati posao.
Ministarstvo: To je jedan u nizu radnih materijala
U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava rekli su da informacije iz "Radnog prava" ne mogu potvrditi niti demantirati jer ni sami još ne znaju kakav će biti konačni prijedlog zakona.
Ono što je objavio časopis, tvrde, zapravo je jedan u nizu radnih materijala, koji nije trebao izaći u javnost. No potvrdili su da se priprema zakonsko rješenje određenih problema u radnome pravu, koje u sadašnjoj situaciji treba riješiti.
"Dok to do kraja ne iskomuniciramo sa socijalnim partnerima, nećemo ništa komunicirati prema van jer to ne bi bilo korektno prema sindikatima i poslodavcima", poručuju.
Priprema se nešto, ali to neće biti, kako se senzacionalno najavljuje, suspenzija Zakona o radu, tvrde u Ministarstvu rada. (Hina)
