Sindikalci traže dodatne mjere za najugroženije radnike: ''Mjere najviše pogoduju poduzetnicima''

Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske priopćili su da nemaju dvojbi o nužnosti izdašnih fiskalnih stimulansa u korist privrednog sektora u ovom, za cijelo društvo, opasnom vremenu, ali imaju dvojbi o odgovornoj uporabi javnih sredstava.

Nesrazmjer potpora u korist kapitala, a ne rada

Pročitajte i ovo Prijeti i novčana kazna Vlasti izgubile spor: Moraju izmijeniti zakonski okvir za mjere protiv COVID-a ili ih ukinuti u roku od 30 dana Panika u susjedstvu U strahu od britanskog soja uveli još strože mjere: "Treći val je snažan, vrlo snažan i gori nego što je bio drugi"

Iako je premijer Andrej Plenković izjavio da su mjere namijenjene gospodarstvu i spašavanju radnih mjesta, ne spominjući poduzetnike, sindikati smatraju da one najviše pogoduju upravo poduzetnicima.

"Upozoravamo javnost da ove mjere neće moći, koliko god bile izdašne, spriječiti udar na radnike, neće spriječiti niti pad proizvodnje, iako će sve to ublažiti, ali će svakako očuvati pozicije poduzetničke klase", poručili su sindikalci.

Tvrde kako je vidljiv nesrazmjer učinaka državnih potpora u korist kapitala, a ne rada, ocijenivši da su potpore izdašnije od svake povoljne police osiguranja jer je rizik poduzetnicima gotovo uklonjen.

Također navode da predstavnici radnika, za razliku od poslodavaca, nisu pri donošenju drugog paketa mjera konzultirani, iako je predsjednik Vlade to najavio.

Država neodgovorno prepušta poduzetnicima ogromna javna sredstva bez preuzimanja relevantnih obveza u vrijeme kada će to biti moguće, čime će biti oštećeni svi drugi porezni obveznici, od potrošača, radnika i mladih do umirovljenika, kulture, zdravstva i školstva.

Kažu da neki poduzetnici uzimaju sredstva od države za radnike koje su već otpustili, isplaćuju samo plaću koju primaju od države ili dijele potporu između sebe i radnika.

Smatraju da su bespovratna sredstva prihvatljiva samo za male poduzetnike, i to na konkretnim troškovima, kao i za plaće radnika onih poslodavaca koji su zatvoreni odlukom nadležnog tijela, dok bi ih ostali trebali dobiti tek ako se pokaže da će kriza trajati znatno dulje od očekivanog.

Pomoć najugroženijim radnicima i širem krugu građana

Od Vlade su zatražili donošenje dodatnih mjera za najugroženije skupine radnika: najmlađe i najstarije, one sa invaliditetom, radnike u samoizolaciji i one u ugroženim djelatnostima.

Sindikati traže da se zabrani isplata dividendi svima koji uživaju državnu pomoć, a država za sredstva koja je dala većim kompanijama neka stekne udjele u vlasničkoj strukturi, koje će moći prodati kada se stanje popravi, kao što to rade vlade SAD-a i Njemačke.

Od države zahtijevaju da svoj dio plaće uplaćuje na račun radnika, a ne na račun poduzetnika jer se time pomaže i radniku i poslodavcu, ali i onemogućavaju manipulacije državnim sredstvima.

Traže i očuvanje postojećeg radnog i socijalnog zakonodavstva, objavu popisa poslodavaca kojima su potpore odobrene, zaštitu radnika u sivoj ekonomiji i potpore širem krugu građana kako bi se ublažio pad kupovne moći i održala agregatna potražnja.

Poručuju da se protive smanjivanju plaća u javnom sektoru, poučeni iskustvom prošle financijske krize. To nije pitanje solidarnosti već ekonomske pameti, kažu sindikalci, više niti jedna zemlja u svijetu ne planira smanjivati plaće.

Protive se i podjeli na radnike u privatnom i javnom sektoru, prepoznajući u tome manipulacije ideologa poduzetničke klase, kako bi poslodavci svoju odgovornost za težak položaj svojih radnika na radnike u javnom sektoru. (Hina)