''Umorna sam od umora i dosta mi je osjećaja bolesti, a najviše me muči taj osjećaj kao da nisam više ista osoba kao što sam bila'', započinje svoju priču novinarka Milena Zajović. Preboljela je koronavirus prošle godine. Dva tjedna prelazila je s kauča na krevet od umora i iscrpljenosti.
''Činilo mi se kao da to prolazi, ali zapravo taj osjećaj prolaženja traje već šest mjeseci i vraća se svako malo'', dodaje Milena.
Iako je virus preboljela, ostale su posljedice. Svako malo ima temperaturu, nema snage, no nešto se promijenilo i s koncentracijom, što ju posebno plaši jer živi od pisanja.
''Sjećam se pokušaja čitanja tih tekstova za koje bi mi inače trebalo pet minuta da malo protrčim kroz njih, nešto uredim i to je to. Ja sam po četiri-pet puta čitala rečenicu, pročitala odlomak pa se vraćala'', govori.
Totalna konfuzija i zbrka. Ponekad ne može spojiti riječi jer one jednostavno nedostaju.
''Bio je zaista sjajan moment u kojem nisam uspijevala izgovoriti ime svoje sestre, ali to je bio ekstreman i pomalo bizaran slučaj. Ili recimo prijateljicu sam neki dan pitala gdje je Tkalča. Osjećaj kao da postoji taj neki koncept u vašoj glavi i postoji riječ koja je vezana uz njega i kao da taj pojam i riječ koja ga označava ne možete spojiti, kao da se tu dogodi nekakva praznina'', objasnila je.
Ambulanta u punom pogonu
Takve simptome nakon preboljenog COVID-a imaju tisuće bolesnika. Ulazimo u prvu otvorenu post-COVID ambulantu u Hrvatskoj. Zagrebačka klinička bolnica Dubrava prima one s najtežim posljedicama virusa. Zastali smo u hodniku u kojem deseci pacijenata čekaju na pretrage.
''Jako mi kosa opada. Ne znam je li mi trećina kose na glavi ostala koliko mi pada. Jako zaboravljam. Nešto radim i dignem se da odem po nešto i onda stojim nasred sobe i ne znam što trebam napraviti'', kaže pacijentica Viktorija Mihaldinec.
Liječnici znaju koje će im sve pretrage obaviti kako bi vidjeli što se sve u organizmu poremetilo od virusa. Jedan od vodećih liječnika ambulante odveo je ekipu Provjerenog u laboratorij u kojemu se provjerava kakva je funkcija pluća.
Tek što je medicinska sestra obavila pretragu kojom je otkriveno da je pacijentu nakon COVID-a smanjen kapacitet pluća za 50 posto, već vadi krv drugom pacijentu koji je nakon COVID-a dobio plućnu emboliju, odnosno naglo začepljenje plućne arterije. Uređaj liječnicima pokazuje sposobnost pluća za izmjenu kisika i ugljikova dioksida i kiselost arterijske krvi. Rezultati stižu za manje od minute.
''Ako postoje neke bolesti na plućima, ako postoji voda oko pluća, mi to na ultrazvuku možemo vidjeti'', objašnjava Đivo Ljubičić, pročelnik Zavoda za pulmologiju u KB-u Dubrava.
Strašne posljedice
Dražen Lovras ima 45 godina i prije nije bio teže bolestan. Kaže da ga je korona dotukla. Završio je na bolničkom krevetu u Dubravi.
''Post-COVID simptomi počeli su nakon tri mjeseca kada sam opet počeo osjećati bol u leđima'', govori Dražen Lovras.
Drugom pacijentu liječnici u Dubravi pronašli su vodu oko pluća koju su izvadili, no ustanovljeno je da mu se treba napraviti i bronhoskopija. Nakon pretrage ispostavilo se kako je došlo do promjena na plućima. Dio je uzrokovan virusom koji je ostavio ožiljke na plućima. Zabilježena je to pojava nakon preboljelog COVID-a, baš kao i zasjenjenja poput mliječnog stakla.
''Zamislite to kao da ste se porezali. Imat ćete crvenilo, upalu i bolnost na tom mjestu, što će biti te promjene mliječnih stakla. A fibrozna promjena bit će ožiljak koji će nastati i koji nikada neće nestati nakon te posjekotine. Kasnije te anomalije mogu utjecati na plućnu funkciju'', objašnjava Ljubičić.
Narušena i funkcija srca
Kod post-COVID bolesnika često je narušena i funkcija srca. Posumnja li se da pacijent ima neki srčani poremećaj, radi se 24-satni holter EKG-a. Za razliku od običnog snimanja srčanog ritma od svega nekoliko sekundi, taj uređaj koji bolesnik nosi na sebi prati električnu aktivnost srca cijeli dan.
Analitikom se zatim ustanovljuju razni poremećaji srčanog ritma - aritmije, tahikardije.
''Od drugog vala COVID-a napravljeno je oko 250 holter analiza EKG-a, od čega je 30 posto bilo s poremećajima ritma. U početku smo i mi bili skeptični kao i većina stanovništva, nismo očekivali da bi to bilo baš tako, ali ovo je nešto s čime se nismo susretali dosad i dosta je sad kod mladih ljudi tih poremećaja'', priča medicinska sestra Dragica Jurić.
Mnogi simptomi utječu na psihu
U Dubravi je otvorena i zasebna post-COVID neurološka ambulanta jer je uočeno da brojni pacijenti koji su preboljeli COVID imaju nesanicu, znojenje, deficite živaca, ali i stanja iz područja psihijatrije poput anksioznosti i depresije.
''Između prvog i drugog liječenja u bolnici imao sam dosta psihičkih problema. Nisam mogao spavati, imao sam ružne misli. Razmišljam koji je uopće smisao mog života, zašto sam ja sada ovdje. Pomogao mi je razgovor s ljudima u bolnici'', govori pacijent Robert Živković.
Post-COVID dnevna bolnica osnovana je krajem prošle godine. Dosad je pregledano više od 2500 bolesnika, od oko 6000 koji su liječeni od teškog oblika COVID-a u ovoj kliničkoj bolnici. Osim njih dolaze i oni koji su liječeni kod kuće kada liječnik obiteljske medicine procijeni da imaju ozbiljne post-COVID simptome.
Zašto ostaju posljedice?
''Još uvijek nema dovoljno podataka da možemo utvrditi zašto ostaju ove posljedice, to se kontinuirano istražuje i objavljuju se radovi. Nakon svake infektivne bolesti s visokom temperaturom možete imati određene smetnje duže vrijeme. Kod COVID-a se očekuje da smetnje mogu trajati do šest mjeseci'', kaže Ljubičić.
Novinarki Mileni Zajović i šest mjeseci nakon preboljele korone nije dobro. Nekoć joj je dan bio ispunjen raznim aktivnostima. Urednica je u Večernjem listu, vodi udrugu, organizira filmski festival. Rekreativno se bavi slobodnim penjanjem i skvošem, trčala je redovito. Danas je i šetnja sa psom iscrpi, a trčanje trenutačno može zaboraviti.
''Pokušala sam tri puta otkako sam zaključila da sam ozdravila i sva tri puta završila bih opet u krevetu s temperaturom. Penjanje uz stepenice također je izazovno, zapušem se već negdje na prvom katu i shvatila sam da mi, kako svi imamo ove narukvice koje nam prate puls, iz čista mira svako malo skače puls'', rekla je Milena.
Hoće li ikada sve ponovno biti - normalno?
Ponekad se pita hoće li se ikada vratiti u normalu. Liječnici joj govore da hoće, a da bi se u to još jednom uvjerila planira obaviti detaljne preglede.
''Ne želim se gurati na neke pretrage u javnom zdravstvu jer znam da ima ljudi kojima je mnogo teže i znam da ima ljudi koji možda boluju od nekih težih kroničnih bolesti koji ne mogu doći na red. Čekam privatni sistematski koji će uskoro biti, a dotada pokušavam se paziti najbolje što mogu'', dodaje Milena.
Privatnici imaju navalu post-COVID bolesnika. U jednoj klinici je oformljen poseban odjel s multidisciplinarnim timom koji svaki dan pregleda desetak pacijenata koji dolaze s produženim kašljem, boli u prsima, osjećajem nedostatka zraka, bolovima u mišićima te poremećajima zgrušavanja krvi.
''Najčešće dolazi do plućne embolije ili moždanog udara'', kaže Tomislav Pavlović, specijalist radiologije.
U opasnosti nisu samo stariji
Često provjerava ima li u krvnim žilama na vratu, rukama i nogama ugrušaka, te kako krv teče kroz žile. Rade se i magnentske rezonancije mozga. Na jednu takvu pretragu morao je otići mladić u srednjim 20-ima.
''Došao je zbog otežanog hodanja, slabe motorike nogu. Nakon što smo snimili magnentsku rezonanciju mozga, utvrdilo se da je bila riječ o moždanom udaru u području maloga mozga'', kaže Pavlović i ističe da mladić prije toga nije bio bolestan te je sve to posljedica COVID-a.
Post-COVID ili produženi tijek?
Post-COVID-om se, kaže pulmolog Neven Turudić, smatraju simptomi koji nastaju tri mjeseca od preboljenja. Sve prije toga je produženi tijek bolesti. Kod dijela pacijenata dolazi, smatra se, do produžene viremije - prisutnosti virusa u krvi.
''Ono što se događa kod bolesnika u akutnom obliku bolesti. Kod manjeg broja bolesnika javlja se viremija, dugotrajnije zadržavanje virusa u krvi. Najčešće uslijed jedne nedostatne obrane imunološke, bilo radi nekih lijekova ili radi nekih pridruženih bolesti. Kod ovih drugih je to posljedica produžene i jake upale. Na kontakt s virusom, tijelo odgovara jednom imunološkom upalom koja može biti izuzetno jaka da izazove onda i te promjene na drugim organima koje zovemo onda post-COVID-om'', objašnjava Neven Tudorić, internist pulmolog.
Znatne promjene na zdravlju
Još uvijek se istražuje, rekli su nam liječnici, koji će se post-COVID simptomi proći sami od sebe, a koji će se s vremenom moći izliječiti. Kad si oslabljen, osamljen, nemoćan i umoran, ne preostaje ništa drugo nego sve zaliječiti dozom humora.
Kad se sve čini crno, uvijek ima barem jedna svijetla točka - nešto ili netko na koga se možemo osloniti i na tren zaboraviti na sve svoje tegobe.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
