Kako je epidemija promijenila naša ponašanja i očekivanja? Čega se najviše bojimo? U što bismo trebali ulagati? Odlazimo li u restorane i kafiće, planiramo li putovanja? Što očekujemo od kompanija i brendova? Tko je najodgovorniji za zaštitu od virusa i pomoć ugroženima? To su samo neka od pitanja na koja su ispitanici odgovarali u prvom velikom istraživanju* 'Nove normalnosti' koje je, s ciljem dubljeg razumijevanja novih društvenih i kulturnih obrazaca uzrokovanih pandemijom COVID-19, provela agencija Media Val u suradnji s Ipsosom.
Pročitajte i ovo
Kako su nalazi istraživanja potvrdili, odgovornost za zaštitu od virusa građani traže od svih bitnih društvenih dionika: Vlade, kompanija (poslodavaca i obrta), obrazovnih institucija, medija, ali i sugrađana.
Pandemija je utjecala na živote građana i donijela nam drugačiju svakodnevicu. Prema istraživanju, građani u ovim vremenima prije svega teže jednostavnijem životu, osjećaju mira, spokoja i sigurnosti. Obnavljanje društvenog života u ovom trenutku je većini znatno manje važno - samo 20% ispitanika je snažno zainteresirano za povratak svog ranijeg društvenog života, što je najizraženije kod mladih (23,8%), a najmanje kod generacije (25-34 godina) koja je tek stupila u radne i obiteljske odnose (17,7%).
Zanimljivo je kako više od trećine ispitanika, njih 36,5% u pandemiji vidi nešto pozitivno, prvenstveno u kontekstu dobrih promjena za društvo i svijet u cjelini.
– Vrijeme karantene i krize uzrokovane pandemijom pokazalo je kako su poslovni modeli onih kompanija koje se i dalje temelje isključivo na profitabilnosti dugoročno neodrživi. Ljudi, naime, očekuju (njih 76%) da u vremenu koje dolazi kompanije razmišljaju šire od vlastitog profita te više paze na dobrobit zajednice. Nažalost, neki se neće znati izvući iz slijepe ulice, dok će drugi zahvaljujući znanju i razumijevanju novonastalog okruženja pronaći svoj put. Ono što vidim kao najpozitivniju promjenu za društvo, a što je potvrdilo i ovo istraživanje, je pozicioniranje znanja kao najvažnijeg resursa za prosperitet društva i pojedinca. Ulaganje u vlastito znanje, znanje svoje djece ili znanje zaposlenika, za većinu ispitanika ističe se kao najisplativije ulaganje. Drugim riječima, u bliskoj budućnosti bez razmišljanja o dobrobiti zajednice neće biti moguće ostvariti niti profit – istaknuo je Mario Aunedi Medek, direktor i partner Media Val grupe.
Što nas brine danas, a što sutra?
U ovom trenutku najveći izvor zabrinutosti su svakodnevne implikacije trenutnih mjera za zaštitu od koronavirusa: najveći broj građana zabrinut je zbog gužvi u trgovinama (ulazak manjeg broja kupaca, dezinfekcija, čekanje u redovima), ljudi koji se ponašaju protiv interesa zajednice i krše samoizolaciju, otkazivanja ili odgađanja planova putovanja za odmor te sigurnosti na fizičkim lokacijama (npr. u trgovini, pošti ili banci). Za vrijeme karantene, najmanji broj ljudi brinulo je nestašica proizvoda koje kupuju preko Interneta te gubitak posla.
S druge strane, ono što nas najviše plaši kad je riječ o budućnosti su ekonomske posljedice koronavirusa: većina građana zabrinuta je zbog pada domaćeg i svjetskog gospodarstva, zatim pada životnog standarda vlastite obitelji, porasta cijena i smanjenja plaće. Smanjenja plaće boje se čak tri od četiri ispitanika koji su u punoj radnoj sposobnosti (35 do 44 godina). Također, strah od mogućeg gubitka posla osobito je izražen među ispitanicima s najmanjim primanjima po glavi kućanstva (ispod 2000 kuna). Čak tri od pet tih ispitanika boji se gubitka posla. Oni pokazuju i najvišu zabrinutost zbog potencijalnog pada obiteljskog standarda. Ispitanici s najnižim primanjima po članu kućanstva pokazuju statistički najznačajniju zabrinutost da će njihovi prihodi i posao još dulje vrijeme ovisiti o pomoći države.
Nema straha od drugog vala
Samo 20% ispitanika priprema se za mogućnost izbijanja drugog vala epidemije na jesen. Ponovnog uvođenja karantene najviše se boje u Zagrebu (35%), a najmanje u Primorju, Istri i Gorskom kotaru (19%).
Poslodavci pustite nas da radimo od kuće, ulažite u naše znanje i ne dirajte nam plaće
Kad je riječ o očekivanjima građana od poslodavaca, ona su i u ovom trenutku i u budućnosti najviše usmjerena na aktivnosti vezane uz zaposlenike: zaštita njihovog zdravlja i sigurnosti, mogućnost fleksibilnog rada, zadržavanje svih trenutnih radničkih prava. Čak 84% smatra da bi se, gdje god je to moguće, zaposlenicima trebao omogućiti rad od doma. Skoro 80% ispitanika smatra da unatoč krizi koju je donijela globalna pandemija, poslodavci trebaju omogućiti radnicima zadržavanje svih trenutačnih prava, što uključuje ostavljanje iste plaće i ne tjeranje na prisilni godišnji odmor.
Većina građana smatra da brendovi i kompanije u ovom trenutku trebaju zadržati postojeće cijene (83%), a u top 5 očekivanja i u ovom trenutku i u budućnosti je pružanje ažurnih podataka o nedostacima, isporuci ili kašnjenjima usluga. Konkretne aktivnosti koje većina građana očekuju od brandova i kompanija u budućnosti su prije svega dodatno ulaganje u razvoj, znanje i kompetencije zaposlenika (85%), digitalizacija poslovanja (80%) te osiguravanja usluge poput dostave ili preuzimanja proizvoda bez fizičkog ulaska u poslovnicu (77% ).
