U petak je u Hrvatskoj zaraženo još 1435 osoba. Preminule su 33 oboljele osobe. Članovi Nacionalnog stožera na presici su govorili o sankcijama protiv građana koji se ne žele cijepiti i ukidanju obveze nošenja maski.


Na konferenciji Nacionalnog stožera bilo je riječi o novim podacima vezanim za epidemiju koronavirusa.

Vezani članci Davor Božinović Stožer objavio nove mjere koje na snagu stupaju 1. srpnja, Božinović: ''Još nismo u fazi proglašenja kraja epidemije'' Ministar Beroš Beroš o incidentu u kafiću: "Ispričavam se ako je imala zdravstvene tegobe. Ali ni kolegica nije imala masku..."

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kazao je da je broj novih oboljelih 1435.  "Prije tjedan dana imali smo 2407, a tjedan prije 2529", rekao je Capak i dodao da imamo 23,5 posto manje oboljelih nego u prošlom tjednu. 

"Trenutačna tjedna incidencija je 575, najmanja je u Istarskoj županiji. Ukupna kumulativna stopa smrtnosti na milijun stanovnika od 1812,4 nas stavlja na 19. mjesto u EU-u", objasnio je Capak.

"14-dnevna stopa incidencije, ljestvica EU-a, tu smo na 25. mjestu. Višu incidenciju od nas imaju Švedska i Cipar", rekao je Capak. "Prešli smo milijun utrošenih doza i 6. svibnja utrošili smo više od 46 tisuća doza", kazao je Capak.

O nenošenju maski

O ukidanju maski navodi kako ni potpuno cijepljenje s dvije doze ne štiti osobu od asimptomatske i simptomatske bolesti.

"Ima istraživanja o tome mogu li cijepljene osobe primiti na nosnu sluznicu i prenijeti ga drugima. Mogu i asimptomatski i simptomatski oboljeti. Dnevna slika nam se poboljšava, ali sve te stvari treba imati u vidu pa ne bih preporučio nenošenje maski", rekao je Capak.

"Do skidanja maski doći će kad nam virulentnost bude mala i kad vjerojatnost da ćemo doći u dodir s nekim tko nosi zarazu bude izuzetno mala", dodao je Capak i rekao da preporuku o nenošenju maski još ne može izdati.

Rizik nenošenja maski velik za rizične skupine

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić kazala je da je rizik nenošenja maski velik i za rizične skupine koje su cijepljene.

"Zbog takvih ljudi kojih ima dosta trebamo nositi maske dokle god je virus u zraku. I drugi ljudi putuju iz drugih zemalja svijeta, naši odlaze u druge zemlje. To će se pojačati s potvrdama i dok ne postignemo veliku razinu zaštite, virus traži prostor za cirkulaciju. Virus će mijenjati svoje karakteristike i promjenom virulencije pokušavati i dalje zaraziti veći broj ljudi i nalaziti prostor za širenje u izmijenjenom obliku", objasnila je Markotić.

"Važno je da primimo sva cjepiva koja su na listi institucija poput EMA-e. Sva cjepiva koja su odobrena u EU-u dobra su i trebamo se cijepiti kako bismo postigli visoku procijepljenost", zaključila je Markotić.

Evidencija onih koji se ne žele cijepiti

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je kako se ne razmišlja o kažnjavanju onih koji se ne žele cijepiti, već o edukaciji i apelu na građane.

"Naravno da ćemo se situaciji morati prilagoditi, no o sankcijama ne razmišljamo u ovom trenutku. To će pitanje doći na tapetu kad vidimo kakav će biti odgovor na cijepljenje i kakva će situacija biti ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu", rekao je Beroš.

"Imamo pretpostavku da dostignemo visoku procijepljenost koja bi bila jamčila povratak na staro normalno. Kad je riječ o onima koji se nisu prijavili za cijepljenje, postoji baza i to se međusobno kompilira, no sada radimo na educiranju i svjesnosti o tome koliko je cijepljenje važno", rekao je Beroš i dodao da imaju podatke o tome koliko se ljudi prijavilo za cijepljenje pa znaju koliko je otprilike onih koji trenutačno nisu zainteresirani za primanje doze cjepiva.

Beroš navodi da je cjepivo AstraZenece cjepivo s minimalnim rizikom za nuspojave koji je mnogo manji od rizika koje nosi oboljenje od COVID-a.

Nacionalni stožer trenutačno nema podatak o tome koliko se građana javilo obiteljskim liječnicima za cijepljenje, no navode da je do sada cijepljeno oko 800 tisuća ljudi s najmanje jednom dozom, a masovno cijepljenje nastavlja se svakodnevno.

"U ovom trenutku ne znamo koliki je taj broj ljudi koji se javio svojim liječnicima, no vrlo brzo ćemo ga saznati", rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Hrvatska će donirati doze cjepiva

Navodi da će broj cijepljenih iz dana u dan rasti. Za donaciju cjepiva rekao je: "Radi se o 20 tisuća doza za BiH, pet tisuća doza za Kosovo i pet tisuća doza za Crnu Goru. Donacija još uvijek nije realizirana."

"Doze ne stoje na skladištu, to su doze koje su u upotrebi. Prošli je tjedan u tri dana došlo 300 tisuća doza, to se distribuira po županijskim zavodima i sve će one biti upotrijebljene", dodao je Capak.

Ministar Beroš rekao je kako postoje politički razgovori koji bi promijenili brojeve doniranih doza.

"Bili smo u prilici naručiti doze cjepiva. Cjepiva ima i više nego što ćemo ga moći upotrijebiti. Moguće je da će biti i nešto više doniranih doza", rekao je Beroš.

"Duga je borba pred nama, vidjet ćemo kako će virus reagirati, možda će biti potrebno neko cijepljenje i u budućnosti. Planiramo postići ciljeve", rekao je Beroš.

Testovi za one koji se nisu cijepili

Capak je rekao da se ujednačavaju cijene testova za one koji se nisu cijepili i nisu preboljeli koronu pa se žele testirati i time ostvariti svoja sva prava.

"Ujednačavanje cijena na razini RH postoji. Brzi antigenski test je 150, PCR je 390 kuna na uputnicu. Oni koji se sami testiraju plaćaju tržišnu cijenu testa, a one se razlikuju", rekao je Capak.

O digitalnim zelenim potvrdama

Na pitanje novinara o COVID putovnicama ministar Davor Božinović rekao je da to nisu COVID putovnice. "Radi se o digitalnim zelenim potvrdama. Odnose se na slobodu kretanja za državljane EU-a. Druga se uredba odnosi na državljane trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u", objasnio je Božinović.

Navodi da će potvrde sadržavati podatke o cijepljenju, preboljenju COVID-a i testiranju.

"EU parlament većinom glasova zastupnika dao je podršku tim prijedlozima. Portugalsko predsjedništvo napravilo je kompromisne prijedloge zbog kojih će početi proces trijaloga koji bi trebao biti dovršen u roku od tjedan dana zajedničkim stajalištem", rekao je Božinović.

"Zajedničko stajalište bit će potvrđeno uskoro pa slijedi jezično usklađivanje. Hrvatska je među članicama koje pilotiraju izradu, mi smo u naprednoj fazi naprednog tehničkog rješenja", rekao je Božinović.

"Treba naglasiti važnost baza, preciznosti i upisivanja podataka. Upisivat će se podaci o preboljenju u posljednjih 180 dana, testiranje u posljednjih 48 sati i podaci o cijepljenju", rekao je Božinović.

Raspoređeni čitači QR kodova

"Mi se zalažemo za što skorije usvajanje tih uredbi. Sudjelovanjem u pilot-projektu svrstali smo se u članice koje će biti spremne za izdavanje potvrda već od 1. lipnja. U Hrvatskoj će se izdavati u digitalno u PDF formatu, građani će moći predavati zahtjeve u sustavu e-Građani. Potvrde u fizičkom obliku za građane bit će izdavane u 150 ispostava Zavoda za zdravstveno osiguranje", objasnio je.

"Već je raspoređeno 250 QR čitača koji će očitavati kodove u tim potvrdama, a bit će dostavljeni i dodatni čitači kako ne bi došlo do zastoja u slučaju kvara nekog od njih na graničnom prijelazu", rekao je Božinović.

Popuštanje mjera nakon pilot-projekata?

O popuštanju mjera kaže da bi se moglo govoriti uskoro. "Jučer smo razgovarali i dogovorili da se krene u određene pilot-projekte koji bi se primijenili na događanja na različitim mjestima, ne samo otvorenim nego i zatvorenim prostorima i u različitim modelima", rekao je Božinović.

"Želimo testirati nekoliko stvari. To se radi i izvan Hrvatske. Cijepljenjem i sve većim dostupnih cjepiva možemo okrenuti novu stranicu i kad je u pitanju borba protiv pandemije", dodao je Božinović.

1435 novih slučajeva

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1435 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 11.265.

Među njima je 2079 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 242 pacijenta. Preminule su 33 osobe. U samoizolaciji je trenutačno 28.436 osoba. 

Među preminulima su tri osobe koje nemaju evidentirane komorbiditete. Najmlađa preminula osoba u pedesetim je godinama.