Božinović: "Ako zadržimo trend pada, možemo razgovarati o ublažavanju mjera." Objavio i što će za Hrvatsku biti od krucijalne važnosti

Stožer civilne zaštite na presici je izvijestio o novim podacima vezanima za koronavirus i epidemiološke mjere u Hrvatskoj. 

U posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2551. Među njima je 1288 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 98 pacijenata.

Preminulo je 27 osoba. Do danas je ukupno testirano 1.193.006 osoba, od toga 1881 u posljednja 24 sata.

Posljednji put je manje od 100 novozaraženih bilo 28. rujna (48), no tada je bilo i više testiranih - 3029.

Vera Katalinić Janković kazala je kako se u protekla 24 sata oporavilo 429 zaraženih. Dosad su od korone preminulo ukupno 5054 osobe.

Dosad je cijepljeno 58.829 osoba. Njih 25.099 dobilo je obje doze, a 32.730 jednu dozu.  

Krunoslav Capak kazao je kako je incidencija najviša u Sisačko-moslavačkoj županiji, a najniža u Istarskoj. Hrvatska je po incidenciji na sedmom mjestu u Europskoj uniji. Po stopi smrtnosti smo na 20. mjestu među zemljama Europske unije.

Do danas je prijavljeno 430 sumnji na Pfizerovo cjepivo, od čega je bilo 26 alergijskih reakcija, pri čemu su dvije bile teže. Na Modernino cjepivo prijavljeno je pak 13 sumnji na nuspojave.

Manje od stotinu bolesnika na respiratoru

Ministar Vili Beroš kazao je kako od 2. studenog danas prvi put da smo ispod stotinu bolesnika na respiratoru. No rekao je da i dalje moramo biti oprezni jer treba postojati kontinuitet u poboljšanju stanja.

Naveo je kako epidemiološke mjere imaju smisla, ali da treba sagledati i druge faktore - i dalje imamo teške kliničke slike, postoje novi sojevi virusa u našoj okolini, pa sve treba sagledati za bolju sliku.

Ministar Davor Božinović na pitanje novinara o popuštanju mjera kazao je kako je epidemiološka slika povoljnija no prošlih tjedana. "Kombinacijom niza faktora i pojačane discipline naših sugrađana stvaramo takvu, bolju situaciju. Hrvatska je među zemljama EU-a među najboljima po brojkama, a istovremeno imamo manje stroge mjere od većine njih.

Možemo slobodno reći da imamo najmanje stroge mjere u Europi, ali epidemija traje, ne možemo od tih mjera odustati. Mi od toga niti možemo niti hoćemo odustati.

Jasno nam je da je teško svima koji ne mogu raditi svoj posao u ovim vremenima. Barovi i teretane zatvoreni su diljem Europe i svijeta. Za to nema nikakvog drugog motiva osim usporavanja širenja infekcije.

Nastavljamo promišljati o našoj epidemiološkoj situaciji, komunicirat ćemo o sljedećim potezima i nešto prije 15. veljače. Uzimajući sve u obzir, vidjet ćemo je li moguće raditi neke određene korekcije. Mi se svi tomu nadamo. Svi želimo da iz ovoga izađemo prije. Ali to nije moguće dok epidemija traje i dok ima primjera ubrzanog širenja u Europi.

Nikad nismo potpuno preslikavali ničiji model. Ako nam pokazatelji budu na ovom tragu, ako se brojevi budu i dalje spuštali te ako i ostali faktori budu takvi da se mogu raditi dodatne korekcije, sigurno nećemo biti neskloni reagirati na taj način jer upravo ta naša sklonost da se postigne jedan balans, s naglaskom na zaštiti zdravlja, dovela nas je do pozicije da Hrvatska ima najmanje stroge mjere u Europi."

Na omogućavanje prodaje "kave za van" kafićima rekao je: "O svemu vodimo računa. Ugostiteljski objekti su mjesta gdje se ljudi ipak zadržavaju, a ne samo da bi nešto pokupili i otišli. To je zasad procijenjeno kao visokorizičan potez."

Kazao je i kako pokušavaju stvoriti i preduvjete za uspješnu turističku sezonu. "Za to će od krucijalne važnosti biti da se država može vani predstaviti kao sigurna destinacija."

O otvaranju teretane

Na pitanje o postupanju prema vlasnicima teretana kazao je kako ima informaciju samo o jednom slučaju te da su policajci postupali sukladno zakonu. "Kad bi svatko za sebe odlučivao kad će otvoriti svoj objekt u epidemiji, onda ne bi bilo potrebe za specijalizacijama poput imunologa, epidemiologa, virologa... Nikome ova situacija ne pada lako, ali mislim da ljudi pokazuju racionalnost i odolijevaju pokušajima da se stvori dojam da epidemije nema. Hrvatska ima najmanje stroge mjere u EU-u, ako zadržimo trend pada, možemo razgovarati o ublažavanju mjera."

Govoreći o kaznama Božinović je rekao: "Kazne su predmet kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku, ne bih htio spekulirati o kaznama. Činjenica je da postoji zakonski okvir. Prepustimo to institucijama."

Alemka Markotić rekla je kako nemaju točne podatke o broju oboljelih od multisistemskog sindroma u Hrvatskoj, ali i navela kako je u najvećem broju slučajeva taj sindrom primijećen na vrijeme te tretiran na pravi način.

Capak je kazao kako sutra imaju videokonferenciju s AstraZenecom na kojoj će definirati sve podatke. U veljači bismo od njih trebali dobiti u tri tranše 156 tisuća doza cjepiva. "Još ne znamo kad će nam Moderna dostaviti sljedeću tranšu, očekujemo da će nam ovaj tjedan poslati zaostatke, a što se tiče Pfizera, imamo podatke do kraja veljače, za ožujak još nemamo informacija."

O cijepljenju osoba starijih od 65 s AstraZenecom dodao je: "Cjepivo je registrirano za sve dobne skupine iznad 18 godina od strane EMA-e. U izvještaju postoje neke dvojbe oko toga o kojoj se točno učinkovitosti radi, ali cjepivo je prema EMA-i učinkovito za starije dobne skupine. Neka pitanja koja imamo sutra ćemo postaviti AstraZeneci, ali to neće promijeniti odluku EMA-e koja je registrirala cjepivo za sve dobne skupine."

Novi sojevi virusa

Alemka Markotić je o sekvencioniranju genoma novih sojeva virusa rekla: "Sutra ćemo imati sastanak više uključenih institucija. Ne uzima se još puno uzoraka jer su tek naručene reagencije. Ispituju se reagencije koje su sad dostupne, a koje bi mogle detektirati uzorke mutacija iz Velike Britanije. Potom ćemo odrediti koja je količina uzoraka moguća nama u Hrvatskoj za obradu na tjedno bazi i s tom strategijom ćemo idućih nekoliko dana poslati Ministarstvu zdravstva."

Kazala je i kako u Hrvatskoj još nema dokaza mutiranih virusa te dodala da ima više mutacija od onih o kojima se priča, ali treba vidjeti koliko su više zarazni te koliko su ljudi koji su već preboljeli virus otporni na te nove sojeve.

“Dogovori EK i ECDC je da ECDC podupre većinu država EU tako da na tjednoj bazi financira sekvenciranje i analizu tih podataka pa vjerujem da nas to čeka u bliskoj budućnosti. Prema britanskom istraživanju situacija je takva da je britanski soj prisutan u više od 40 zemalja i zabilježena je lokalna transmisija. A južnoafrički je prisutan u 11 zemalja”, dodao je Beroš.

Markotić je kazala kako nije još dokazana povezanost kliničke slike i novih sojeva virusa. "Bilo je nekih izjava političara, ali one nisu točne. Samim time što se virus brže širio, dolazilo je do većeg broja hospitaliziranih i veće smrtnosti."

Capak je rekao kako nisu sretni kad vide slike gužvi na bazenima te da bi mogli poslati inspekcijske službe.

"Kad se postavilo pitanje toplica, detektirao se problem i odonda taj objekt ne radi. Inspekcije civilne zaštite obilaze teren. Treba biti i oprezan oko svega što se plasira u javnosti.

Čujem da se sve češće spominje da je Stožer donio odluku da teretane i kafići neće otvarati do 1. svibnja, i to sad želim demantirati. Ne treba stvarati teorije unaprijed. To je netočno. Neka brojke nastave padati, ali ne možemo ništa reći unaprijed. Irska je u dva tjedna od epidemiološki najbolje države postala najgora. Zato molimo da budete oprezni. Ne treba tražiti skrivene poruke iza onoga što govorimo", dodao je Božinović..

Lokalni stožeri o domovima za starije

Na pitanje što je s posjetima domovima za starije Božinović je kazao kako lokalni stožeri imaju pravo donositi strože mjere od onih državnih, a najveći dio tih mjera tiče se domova za starije.

"Onaj dom koji završi cijepljenje korisnika - naravno da treba sačekati sve to, nakon obje doze nekih tjedan do deset dana - siguran sam da će županijski stožeri tražiti i popuštanje mjera za domove."

Na pitanje koliko je ljudi umrlo od korone a da su prije bili odličnog zdravlja, Capak je kazao kako točne podatke nemaju, ali većina ljudi koji su preminuli od korone imala je niz komorbiditeta.

Danas se u klupe vraćaju gotovo svi osnovnoškolci i učenici završnih razreda srednje škole. Ostali srednjoškolci nastavu će pratiti online, uz neke iznimke poput Istarske županije u kojoj će učenici viših razreda osnovnih škola nastavu i dalje pratiti online, kao i učenici škola u Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji koje su oštećene u potresu.

Dio škola u Primorsko-goranskoj te Osječko-baranjskoj županiji nastavu će provoditi po B modelu (dio u školi, a dio online), a slično će biti i u Međimurskoj županiji, gdje će se za srednjoškolce primjenjivati mješoviti model tako da završni razredi nastavu i dalje prate uživo, a učenici ostalih razreda srednjih škola naizmjence u školi i online.

Uz to, u popuštanje mjera koje kreće od danas uključeno je i omogućavanje treninga na otvorenom. Ostale mjere i dalje ostaju na snazi.

Stanje po županijama možete pratiti >OVDJE.