Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako je Nacionalni stožer donio deset novih odluka. "Inspektori i policija napravili su preko 4000 nadzora. Izdano je 605 upozorenja. Podnesena su ili će biti podnesena 44 prekršajna naloga", pročitao je Božinović.
Pročitajte i ovo
"Putnici koji dolaze iz zelenih područja EU, s obzirom na incidenciju COVID-19, ne trebaju PCR test niti ispunjavanje dodatnih uvjeta za ulazak u RH. Međutim, činjenica da je u ovom trenutku jedino zeleno područje u EU otok Fasta u Finskoj. Svi ostali putnici koji dolaze iz EU trebaju predočiti negativni PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se PCR testirati po dolasku u Hrvatsku i biti u samoizolaciji do prispijeća negativnog nalaza", naveo je Božinović.
"Postoji i sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati", dodao je.
Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružateljima usluga prijevoza, diplomatima, osoblju međunarodnih organizacija, osobama koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnicima u tranzitu, uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska, te pacijentima koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.
"Državljani trećih zemalja koji dolaze s područja koja nisu u EU, uključujući i zemlje susjedstva, ne mogu prelaziti preko graničnih prijelaza RH, osim u slučaju nekoliko iznimki od kojih neke uključuju i posjedovanje negativnog PCR testa", naveo je Božinović.
Državljani EU koji dolaze s područja koja nisu u EU, uključujući i zemlje susjedstva, mogu prelaziti preko graničnih prijelaza RH uz negativan PCR test, a iznimka su zdravstveni i pogranični radnici, učenici i studenti.
Detaljnije o odlukama Nacionalnog stožera možete vidjeti ovdje.
Nove mjere za gospodarstvo
Nove mjere pomoći gospodarstvu odnose se na, kako je kazao premijer Andrej Plenković, na više od 80 tisuća zaposlenih, a riječ je o tri mjere, od koje je prva ona od 4000 kuna mjesečne naknade za radnike, za što se što se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna.
Novim paketom mjera vrijednim 2,1 milijardi kuna želimo pomoći poduzetnicima i očuvati radna mjesta. Uz potpore za plaće do 4.000 kuna po radniku i #COVID19 kredite, nadoknadit ćemo fiksne troškove onima kojima je rad obustavljen, a imaju pad prihoda veći od 60% u prosincu. pic.twitter.com/ztMZ4jh6cd
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 30, 2020
Druga mjera se odnosi na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna, dok je kao treću mjeru premijer naznačio novi paket tzv. covid kredita preko HAMAG-BICRO-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Donose nove mjere
Obrazlažući na Vadi te mjere ministar financija Zdravko Marić kazao je da se donose zbog novih epidemioloških mjera koje su stupile na snagu s petka na subotu prošlog tjedna i zbog kojih su u petak i u ponedjeljak održani sastanci s predstavnicima ugostitelja i drugih poduzetnika.
Predstavio je i novu mjeru koje do sada nije bilo, a kako je kazao, uzevši u obzir činjenicu da su pojedinim djelatnostima, konkretno - ugostiteljstvu, priređivačima igara na sreću i onima koje je objedinio pod nazivom rekreativni sport - odlukama civilnog stožera u potpunosti ili djelomično obustavljen rad.
"Naša je ideja da im se u okviru postojećih i s ovom novom mjerom pomogne, a riječ je o mjeri kompenzacije koja omogućava pokrivanje dijela ili potpunih fiksnih troškova. Tu se misli na najam ili zakup poslovnog prostora, pričuvu, sve komunalije poput struje, vode, plina, čistoće, komunalne naknade, interneta i fiksne telefonije, računovodstvenih servisa, HRT naknade, spomeničke rente, a kod priređivača igara na sreću i dio njihove fiksne godišnje naknade", objasnio je ministar Marić.
Pad prihoda od 60 i više posto
Da bi se kvalificirali za ovu mjeru, poduzetnici će, kako je dodao, morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine tj. prosinac na prosinac.
"Kako se ta mjera uvodi prvi puta, morat će iziskivati od tijela državne uprave, poglavito Porezne uprave veći angažman, jer će ona biti zadužena za operativnu analitiku i komunikaciju s poreznim obveznicima", najavio je Marić, dodajući da će se to raditi putem ePorezna, te da će se sve učiniti kako bi ta mjera što prije zaživjela i da se pokriju troškovi. Oko izračuna za tu mjeru, kazao je da je to sada još teško točno reći, ali da se radi o oko 250 milijuna kuna.
O mjeri razgovarali s ugostiteljima
O mjeri 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović na Vladi je istaknuo da su i o tome razgovarali na sastanku s ugostiteljima i poduzetnicima te da će Upravno vijeće HZZ-a održati uskoro oko toga sjednicu i ažurirati kriterije.
"Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada", naveo je Aladrović.
Iznio je i podatak da sada u zemlji imamo oko šest tisuća više zaposlenih nego na početku covid krize, kao i da će i dalje nastavljati pružati podršku poslodavcima i zaposlenicima.
Osigurat će kreditnu liniju
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić naznačio je da se pripremaju aktivnost HAMAG-BICRO-a da se osigura kreditna linija od 1,3 milijarde kuna za kredite malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto i da mogu namiriti svoju likvidnost i stvoriti pretpostavke za nastavak rada, posebice u sektorima kojima su odluke civilnog stožera sada zaustavile rad.
S te strane Vlada je usvojila i izmjene nekoliko programa važnih za provedbu i realizaciju spomenutih mjera - programa "Covid-19 zajam za obrtna sredstva", "ESIF jamstva", Jamstvenog programa "Plus" i programa "Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj".
Predstavljajući te izmjene ministar Ćorić istaknuo je da se u programu "Covid-19 zajam za obrtna sredstva" mijenja rok važenja tog programa sa dosadašnjeg 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2021., čime se omogućava dulji rok prijave poduzetnika na taj program.
Kod programa "ESIF jamstva" Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag) kao mjera za pomoć gospodarstvu RH uslijed epidemije koronavirusa mijenja se odnosno povećava maksimalni iznos jamstva kod ESIF Pojedinačnih jamstava s dvije na četiri milijuna eura.
"Ta je izmjena neophodna, budući se dosadašnji iznos pokazao premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega se bankama odobravao manji postotak jamstva ili je banka bila primorana razdijeliti investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana, zbog čega je posljedično poduzetnik imao veće troškove", objasnio je ministra Ćorić.
Izmjenom Jamstvenog programa "Plus" produžuje se njegov rok važenja sa 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2023., čime se omogućuje dulji rok prijave poduzetnika na taj program, a s istim ciljem mijenja se i roka važenja programa "Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj" do najkasnije 31. prosinca 2023. godine.
