Nema turističkog prometa, neizvjesno kada će ga biti: Evo kako će Vlada pokušati spasiti taj sektor

Riječ je dopunama zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi, pružanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti.

Pročitajte i ovo Turista sve više Ministar o mjerama i koroni: ''Možemo s optimizmom gledati na budućnost'' ugostitelji nezadovoljni Svadbe za uporne, hrabre i one koji se pod svaku cijenu žele oženiti: "Ovo je Pirova pobjeda"

Uz to, dopunjene su uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, kao i uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

Te se zakonske i podzakonske izmjene turističkih propisa donose u sklopu Vladine pomoći gospodarstvu u borbi s krizom zbog koronavirusa.

Kako sačuvati turistički sektor

"Naš je interes u ovim okolnostima sačuvati turistički sektor, njegova radna mjesta i osigurati likvidnost, a nastavit ćemo i pratiti daljnji razvoj situacije te po potrebi reagirati", rekao je ministar turizma Gari Cappelli. Dodao je da zakonske izmjene i dopune idu za financijskim i administrativnim rasterećenjem turističkih poduzetnika te privatnih iznajmljivača, kao i osiguranjem likvidnosti turističkih zajednica.

Radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta

Cappelli je naglasio kako trenutačno uopće nema turističkog prometa, a neizvjesno je i kada će ga biti, te da se mjerama nastoji pomoći turizmu.

"Sada radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta, ugrožena su brojna radna mjesta koja ćemo, nadam se, i uz mjere Vlade uspjeti sačuvati", rekao je Cappelli.

To se, dodao je, odnosi na stalno zaposlene i sezonce, kojih je oko pet tisuća, a rasterećeni su i privatni iznajmljivači za prvih šest mjeseci od plaćanja oko 164 milijuna kuna za pristojbe za glavne i pomoćne krevete.

"Pripremamo se i za mjere preko HBOR-a i drugih banaka za kredite, a i u Ministarstvu turizma pripremamo plan za 'ubrizgavanje' oko 600 milijuna kuna u sektor", najavio je Cappelli.

Moratorij na raskid ugovora od 180 dana za nerealizirana putovanja

Najvažnijom izmjenom u zakonu o pružanju usluga u turizmu Cappeli je izdvojio onu za putničke agencije, odnosno oko raskida ugovora o putovanju u paket-aranžmanu u uvjetima posebnih okolnosti zbog nerealiziranog putovanja.

"To uređujemo tako da se stavlja moratorij na raskid ugovora u trajanju od 180 dana od završetka posebnih okolnosti. Putničke agencije u toj situaciji umjesto povrata novca mogu nuditi vaučere koji će biti osigurani policom osiguranja, čime su zaštićena prava potrošača, tj. ako netko tko je uplatio aranžman nakon 180 dana nije mogao ili htio to iskoristiti, moći će dobiti povrat novca za putovanje", objasnio je ministar.

Izmjenama i dopunama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2021. predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske i objekte u domaćinstvu te na OPG-ovima. Tu se radi o objektima koji su dobili privremena rješenja, jer još nemaju rješenje o legalizaciji, ali su za to predali zahtjev u roku.

U sklopu izmjena tog zakona je i davanje ovlasti ministru da u uvjetima posebnih okolnosti propiše odstupanja od standarda kada su u pitanju obveze ugostitelja, iznajmljivača, članova ili nositelja OPG-ova, a prolongiraju se i rokovi za rekategorizaciju objekata (hotela, kampova, marina i onih u privatnom smještaju).

"To inače hoteli moraju raditi svake četiri godine, a sada to neće morati učiniti, nego kasnije, a privatnim iznajmljivačima koji su od ove godine imali obvezu za (re)kategorizacijom to se odgađa za godinu dana", naveo je Cappelli.

Mogućnost zaduživanja TZ-ova

Dopunama i izmjenama zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma vodilo se se računa, kako je naglasio, o likvidnosti i očuvanju radnih mjesta, zbog čega se propisuje mogućnost zaduživanja TZ-ova, uz suglasnost njezina predsjednika (gradonačelnici, načelnici, župani) i bankovnu garanciju općine, grada ili županije za čije je područje TZ osnovana.

Također se u 2020. i 2021, po izmjenama tog zakona, neće primjenjivati odredba koja određuje iznos koji se u odnosu na ukupne prihode može koristiti za troškove plaća zaposlenih u TZ-u.

Ovlaštenja Vladi za određivanje visine iznosa i rokova plaćanja turističke pristojbe

Dopunama zakona o turističkoj pristojbi daje se ovlaštenje Vladi da uredbom, u uvjetima posebnih okolnosti, drugačije uredi pitanja koja se odnose na visinu turističke pristojbe i rokove uplate, kao i da uredbom može prenamijeniti sredstva Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fonda za udružene turističke zajednice.

U vezi te pristojbe, Cappelli je na sjednici Vlade podsjetio i da su već Vladinim mjerama iz prvog kruga privatnih 108 tisuća iznajmljivača smještaja i OPG-ove, koji tu pristojbu plaćaju u paušalu, oslobodili plaćanja te pristojbe za prvih šest mjeseci ove godine.

"Time smo ih rasteretili za 164 milijuna kuna", kazao je Cappelli, napominjući da se dopunama uredbi vezanih za koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, promjenjivi dio koncesijske naknade za to zemljište za 2019. neće računati prema propisanom modelu, nego će iznositi simboličnu jednu kunu.

"Tu se plaća fiksni i varijabilni dio te naknade, pri čemu sada varijabilni svodimo na 1 kunu, a plaćanje fiksnog dijela sa rokom do 31. kolovoza odgađamo na rok do 31. studenoga, no ovisit će i o situaciji. U prosjeku time rasterećujemo oko 180 tisuća po kampu, odnosno ukupno 15 do 20 milijuna kuna", kazao je Cappelli. (Hina)