Ilustracija, prosvjedi u Beogradu zbog policijskog sata
Ilustracija, prosvjedi u Beogradu zbog policijskog sata Foto: Antonio Ahel/ATAImages/Pixsell

Vili Beroš, ministar zdravstva, kaže da još nije vrijeme za uvođenje policijskog sata, a slično govori i ugledni znanstvenik Ivan Đikić. Ugostitelji su uvjereni da bi im to bio zadnji čavao u lijes.


Slovenija je prije tjedan dana uvela policijski sat, odnosno zabranu kretanja od 21 do 6 sati, osim u nekoliko iznimnih slučajeva. Nije to jedina mjera, građanima je, primjerice, ograničeno kretanje između općina, ali je svakako najdrastičnija.

Očekivanih rezultata takvih mjera još uvijek nema. Danas je u Sloveniji ponovo srušen rekord - 2605 novozaraženih, što je više nego u Hrvatskoj, koja ima dvostruko više stanovnika.

Srbija je u više navrata uvodila policijski sat tijekom epidemije. Primjerice, u srpnju su ga uveli kada su dnevno imali jedva tristotinjak novozaraženih. Ovih dana u Srbiji je dnevno više od tisuću novozaraženih, no uvođenje policijskog sata se ne spominje. Jedan od najvažnijih razloga vjerojatno leži u činjenici da je ta zemlja tijekom srpnja bila suočena sa žestokim prosvjedima kojima je povod bilo upravo uvođenje strogih mjera.

"Mi to ne želimo raditi osim ako se ne nađemo na rubu provalije", rekao je upravo danas Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, objašnjavajući zbog čega ipak (još) neće uvesti stože mjere, pa ni policijski sat.

Prosvjedi diljem Europe

I većina europskih zemalja koje su se protiv epidemije odlučile boriti uvođenjem zabrane kretanja noću suočena je sa žestokim prosvjedima i neredima. 

Većina zemalja koja je odnedavno uvela ovu mjeru suočava se sa žestokim prosvjedima građana, čak i Italija, zemlja u kojoj se zdravstveni sustav potpuno raspao još tijekom prvog vala koronavirusa. 

Vili Beroš, ministar zdravstva, uvjerava da Hrvatska zasad neće posezati za tom mjerom. "Vidim da mnoge okolne i veće države uvode lockdown i policijski sat, a nekako još izostaju rezultati tih mjera. I dalje ćemo se truditi provoditi i preporučivati one mjere koje su balans između čuvanja zdravlja i gospodarskih aktivnosti. Sve uvažavam i slušam. Razumijem epidemiologe koji sa svog aspekta govore da trebaju jače mjere. Međutim, treba sagledati i gospodarstvenike koji govore da su i ove mjere za njih preteške", rekao je danas Beroš.

Zadnji čavao u lijes

I doista, takva bi mjera bila vjerojatno zadnji čavao u lijes ugostitelja, koji su zbog koronavirusa odavno na koljenima. "Mi već sad kao da smo zatvoreni, takvu mjeru sasvim sigurno ne bismo izdržali", uvjeren je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja. 

Uvjeren je da restorani i kafići nisu mjesta širenja zaraze, što potkrepljuje rezultatima jedne austrijske studije. "Austrijanci su objavili detaljnu studiju koja kaže da je od svih zaraženih svega dva posto ljudi zaraženo u ugostiteljskim objektima, a primjerice 24 posto ih je zaraženo na koncertima, u noćnim klubovima, teretanama, kinodvoranama i slično. Ključno je da se uzme u obzir da je u Hrvatskoj izdano tri puta manje računa nego u Austriji, u kojoj je svega dva posto zaraženih", kaže Medak. 

Prosvjedi protiv zabrane pobačaja u Poljskoj ne prestaju ni zbog epidemije U Češkoj i Poljskoj rekordni brojevi novozaraženih, u Njemačkoj dnevni broj slučajeva sve bliži 20.000

Stanovnici Londona u izlasku u Sohou Pobuna protiv mjera britanske vlade: Tisuće ljudi prosvjedovala na ulicama Londona

Ni znanstvenik Ivan Đikić ne podržava prerano uvođenje policijskog sata, već kaže da je on prihvatljiv samo kad je zdravlje građana i funkcioniranje države ugroženo jer određeni broj građana ne poštuje ili ne primjenjuju donesene mjere.

"Važno je naglasiti da se s dosadašnjim epidemiološkim mjerama ova pandemija može kontrolirati kada bi ih se pridržavalo više od 80-90 posto građana. Osobno nisam za uvođenje policijskog sata nasumce, nego tek kao krajnju mjeru i tek kad građani uvide da su sve druge mjere isprobane. Inače prerano uvođenje policijskog sata može imati suprotan efekt, porast otpora među građanima i nasilje na cestama, što već i vidimo u pojedinim zemljama Europe", kaže nam Đikić. 

Suprotno uvriježenom mišljenju da bi uvođenje policijskog sata pogodilo samo mlade ljude željne zabave, Đikić kaže da ne treba zaboraviti i sve one koji idu u večernje sate na neka obiteljska okupljanja, na večere u restorane, susrete s prijateljima u barove, političke skupove, kulturna događanja, manje koncerte... "To je jedna vrlo restriktivna mjera koja ima svoj psihološki učinak i ukazuje na vrlo veliku ozbiljnost situacije", kaže Đikić.

 

Quiz Maker - powered by Riddle