"Erozija medija znači i eroziju demokracije, medijski sektor je u egzistencijalnoj opasnosti. Od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa do danas više od 85 posto novinara i novinarki i ostalih medijskih radnika honoraraca ili freelancera izgubilo je dio ili sve radne angažmane, a u nizu medija stalno zaposlenima su smanjena primanja", ističe se u zajedničkom priopćenju HND-a i SNH.
U apelu Vladi navode i kako ovo nisu normalna vremena i da će, ako se ništa ne poduzme, uslijediti val otpuštanja novinara i gašenja medija. Naglašavaju kako novinari i mediji moraju imati posebne mjere koje donosi Vlada te slijedom toga predlažu sedam kratkoročnih mjera.
Prije svega, svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama treba biti čvrsto i isključivo vezan uz ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja ni otkazivanja suradnje honorarnim suradnicima i freelancerima, slobodnim novinarima.
Također, financijske olakšice medijskim vlasnicima čvrsto trebaju biti vezane uz obavezu da ne otpuštaju stalno zaposlene niti im smanjuju plaće i ostale dodatke, ističe se u predloženim mjerama. "Sredstva dobivena od države moraju se trošiti namjenski. Kriza ne smije biti pokriće medijskim nakladnicima za ponovna otpuštanja i rušenje cijene rada u ionako potplaćenoj i devastiranoj novinarskoj profesiji", smatraju strukovne udruge.
Povećanje javnog financiranja medija
Predlažu i povećanje javnog financiranja medija putem kriznog fonda za novinarstvo koji bi financirao novinarski rad s 30 milijuna kuna, čime bi se moglo osigurati kvalitetan rad oko 300 novinara neprofitnih i lokalnih medija do kraja godine.
Za medije čiji su osnivači država ili jedinice lokalne i regionalne samouprave predlažu korištenje Vladinih mjera u omjeru razmjernom onom koji spomenuti mediji ostvaruju iz komercijalnih prihoda.
U HND-u i SNH-u predlažu i da se novinarima koji rade kao honorarni suradnici izravno na račune isplati naknadu od 4000 kuna na mjesec u sljedeća tri mjeseca, ali uz uvjet da poreznom karticom mogu dokazati da dosad u ovoj godini nisu imali prihod od nesamostalnog rada. Također, u slučaju bolesti treba im omogućiti isplatu naknade u visini od najmanje 70 posto svih dotad ugovorenih mjesečnih honorara, ili 70 posto zadnjeg isplaćenog honorara, stoji u apelu.
Predlažu i da se u trećem kvartalu ove godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te da se vrati natječaj za neprofitne medije koje je od 2013. do 2015. godine provodilo Ministarstvo kulture te da se udvostruči iznos tog fonda na 6 milijuna kuna.
Zaključno, predlažu i da se odmah raspodijeli 15 milijuna kuna osiguranih putem Europskog socijalnog fonda (ESF) za program "Mediji zajednice", ali odmah potom raspiše i natječaj za drugu fazu istog programa, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna.
Kao dugoročne mjere predlažu osnivanje stalnog javnog fonda za novinarstvo, uvođenje poreznih olakšice građanima koji doniraju ili se pretplate na medije registrirane u Hrvatskoj i zaključno – mjere za podršku medijskim zadrugama. Država je u zdravstvenoj krizi zasad dobro reagirala, a mi novinari u tome imamo veliku i važnu ulogu, ističe se u apelu.
Devastiran medijski sektor vodi do devastiranog društva
"Članovi Stožera civilne zaštite RH svakodnevno nam zahvaljuju na dobro odrađenom poslu. Taj posao ima svoje zakonitosti i materijalne preduvjete nužne za kvalitetno izvještavanje... Odgovornost za to kako će novinarstvo izgledati za godinu-dvije leži danas na vama jednako kao i na nama. Devastiran medijski sektor u pravilu vodi do devastiranog društva", stoji u apelu.
SNH i HND upozorili su i na katastrofalne posljedice u medijima posljednjih dva tjedna tijekom kojih je, samo 15 posto slobodnih novinara, freelancera i honorarnih suradnika zadržalo svoje angažmane te da je otkazana suradnja većini stalnih honorarnih suradnika HRT-a. Osim toga, navode da je otkazana suradnja većini stalnih honorarnih suradnika HANZA medije (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Globus) te da su za 50 posto srezane plaće u Glasu Istre i smanjena primanja u Novom listu. Dodaju i kako su, bez socijalnog dijaloga, smanjena primanja na HRT-u i u HANZA grupi.
U apelu se ističe i kako zaposlenici Hine, nakon razornog potresa u Zagrebu u kojem je uništena Hinina zgrada, rade u teškim uvjetima, od kuće te pojačanim naporima nastoje održati rad agencije i osigurati produkciju vijesti i drugih sadržaja namijenjenih korisnicima i ispunjavanju uloge javnoga servisa.
"Vlada RH dužna je Hini omogućiti pristup mjerama jednako kao što je dužna što hitnije pronaći zaposlenicima prostor za rad te obnoviti i modernizirati sjedište agencije kako bi radni prostori bili primjereni i potpuno sigurni", ističu u HND-u i SNH. (Hina)
Kaos u primorsko-goranskoj policiji
Istraga u tijeku
Crobarometar
