Informacija o osmero pacijenata u KB Dubrava koji su umrli od COVID-a nakon što su cijepljeni dvjema dozama otvorila je mnoga pitanja, između ostalog, tko je i kada za nju (sa)znao i zašto ranije nije bila poznata javnosti. Podatak je jučer javno osvanuo nakon medijskog istupa jedne od liječnica iz KB Dubrava i danas na redovnoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite RH postao glavna tema.
Pročitajte i ovo
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak ocijenio je nedopustivim da HZJZ nije zaprimio nikakvu obavijest o osmero pacijenata u KB Dubrava koji su umrli od COVID-a nakon što su cijepljeni dvjema dozama Ponovio je, kao što su i jučer poručili iz HZJZ-a, da HZJZ dosad nije evidentirao nijedan smrtni slučaj osoba cijepljenih jednom ili dvjema dozama te istaknuo da KB Dubrava tek treba utvrditi što je osnovni uzrok smrti tih pacijenata.
Dodatnu analizu zatražio je i ministar zdravstva Vili Beroš uz naglasak na to da su umrli imali niz teških komoborbiditeta, a Capak je potvrdio da je moguće da i u drugim bolnicama ima slučajeva poput onih u KB-u Dubrava. No da bismo to sa sigurnošću znali, treba proći nekoliko dana jer se baze podataka obnavljaju, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a i dodao da smrt od COVID-a nakon cijepljenja nije neočekivana. Štoviše, ranije su, kazao je, izračunali da bi na milijun i pol osoba koje su cijepljene bilo moguće 16 smrtnih slučajeva.
''Iz KB Dubrava su, ako ništa drugo, trebali prijaviti neuspjeh cijepljenja – osobe koje su oboljele ili hospitalizirane nakon cijepljenja, i to se prijavljuje HALMED-u i HZJZ-u. Bilo bi kolegijalno, u redu da nam se takav događaj prijavi i da ga provjerimo. Kratke provjere pokazuju da smo uspjeli pronaći svega tri od osam osoba u bazi mortaliteta i za svo troje nije uzrok smrti COVID nego nešto drugo. To je potrebno pažljivo provjeriti i komunicirati. Bili su pozitivni na koronavirus, ali su bili prijavljeni drugi uzroci smrti'', kazao je Capak.
Određenim podacima barata Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) iz koje su za DNEVNIK.hr naveli i neke konkretne brojke.
152 slučaja neuspjeha cijepljenja
Kada je riječ o smrtnim ishodima od bolesti COVID-19 nakon završenog ciklusa cijepljenja, ''prema podacima iz nacionalne baze nuspojava, zaprimljene su tri prijave slučajeva u kojima su osobe cijepljene s dvije doze cjepiva naknadno oboljele od bolesti COVID-19 te su, nažalost, preminule. Riječ je o osobama starije životne dobi s komorbiditetima. Ukupno imamo zaprimljena 152 slučaja neuspjeha cijepljenja'', kazala je za DNEVNIK.hr glasnogovornica HALMED-a Ivana Šipić Gavrilović.
Što se tiče slučajeva smrtnih ishoda o kojima je riječ u medijima, kazala je da su ''ranije za dva slučaja zaprimili prijave neuspjeha cijepljenja, s tim da nije bila zaprimljena informacija o smrtnim ishodima. Ove prijave ažurirat ćemo najnovijim informacijama o smrtnom ishodu. Za preostale slučajeve zatražena je službena prijava sumnje na neuspjeh cijepljenja HALMED-u ili HZJZ-u kako bismo mogli obraditi relevantne informacije''.
Inače, HALMED je za cjepiva protiv COVID-19 do sada zaprimio 26 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Od toga, za osam prijava je, slijedom provedene ocjene dostavljene dodatne medicinske dokumentacije, uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena kao: Nije vjerojatna. Za 18 preostalih prijava uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem nije moguće ocijeniti iz trenutačno dostupnih podataka.
Ocjenjuje se niz prijava, a neke su i ''odbačene''
Naime, kako je objasnila Šipić Gavrilović: ''U tijeku je ocjena 14 prijava za koje uzročno-posljedičnu povezanost nije moguće ocijeniti iz trenutačno dostupnih podataka. Od toga, za 13 prijava je od prijavitelja zatražena dostava dodatne medicinske dokumentacije. Dodatna medicinska dokumentacija je zatražena kako bi se prikupili svi podaci o medicinskom stanju pacijenta. Podaci koji nedostaju i koji su zatraženi odnose se na povijest bolesti, konkomitantnu terapiju i dokumentaciju o hospitalizaciji (otpusno pismo, nalazi učinjenih pretraga). Nadalje, zatražena je i potvrda o smrti i/ili nalaz obdukcije za sve prijave kako bi se utvrdio uzrok smrti. Za jednu prijavu zaprimljena je zatražena dokumentacija od prijavitelja te se dodatno traži specijalističko mišljenje vanjskog instituta na području poremećaja zgrušavanja krvi kako bi se mogao donijeti konačan zaključak ocjene''.
Za četiri prijave za koje je utvrđeno da nije moguće zaprimiti potrebnu medicinsku dokumentaciju ocjena je provedena te je zaključeno da uzročno-posljedičnu povezanost nije moguće ocijeniti iz dostupnih podataka. Međutim, i ove se prijave kao i sve druge ocijenjene prijave unose u europsku bazu nuspojava. Ako se pojave neke nove informacije u ovim slučajevima, moguća je ponovna provjera.
Sumnje u nuspojave podjednako kod AstraZenece i Pfizera
HALMED je dodatno zaprimio osam prijava neželjenih događaja sa smrtnim ishodom koji su vremenski povezani s razdobljem cijepljenja, no nisu uzročno-posljedično povezani s primjenom cjepiva. ''U slučaju kada je događaj povezan s primjenom cjepiva isključivo vremenski, no ne i uzročno-posljedično, riječ je o tzv. neželjenom događaju, ne o nuspojavi, koje su zdravstveni radnici također obvezni prijavljivati'', objasnila je Šipić Gavrilović.
U navedenim prijavama neželjenih događaja i sumnji na nuspojave približno podjednako su zastupljeni cjepivo Pfizera/BioNTecha (16) i cjepivo AstraZenece (17), dok je u jednoj prijavi navedeno cjepivo Spikevax (proizvođača Moderna).
