5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti
5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti Foto: Shutterstock

Operacije na daljinu, pametni gradovi, autonomna vozila, povećan BDP i neograničena brža povezanost su iza ugla. Napravili smo pregled svega što će nam donijeti 5G tehnologija i kako će ona utjecati na područje od kojeg sve počinje - obrazovanje.


Ova je godina, više nego ijedna dosad, pokazala koliko je tehnologija postala ključan dio naših života. Zbog pandemije koronavirusa svoj smo “stvarni” život na nekoliko mjeseci pauzirali i u potpunosti se preselili u virtualni svijet. Zahvaljujući tehnologiji mogli smo raditi na daljinu, ostati u kontaktu sa svojim najdražima, zabavljati se bez izlaska iz stana, ali i naučiti nešto novo.

Ključna komponenta za sve to bila je internetska veza - bila ona širokopojasna, optička ili mobilna. Omogućila nam je da ostanemo povezani sa svijetom čak i onda kad je svijet rekao da moramo biti razdvojeni jedni od drugih.

U tome svemu i obrazovanje je doživjelo promjene koje su se i prije pandemije već pomalo počele primjenjivati u obrazovnim sustavima diljem svijeta. Ovogodišnji prvašići nisu se uspjeli ni upoznati sa starim sustavom, a osnovnoškolci i srednjoškolci diljem svijeta morali su se prilagoditi učenju na daljinu kroz razna tehnološka rješenja. Zatvarnje obrazovnih ustanova diljem svijeta utjecalo je na čak 1.38 miljardi učenika diljem svijeta koja su predavanja i učionice preselili na internet. 

Čini se kako će budućnosti će ta internetska veza i potreba da uvijek budemo povezani sa svima biti još izraženija. A u tome će veliku ulogu odigrati i 5G tehnologija koja pomalo ulazi u naše živote i koja će vidljivznačaj imati u kontinuiranom obrazovanju djece u osnovnoj i srednjoj školi, ali i onih mladih na fakultetu ili dodatnim edukacijama.

Istraživanje znanstvenog časopisa Elsavier i agencije Ipsos MORI temeljem odgovora više od dvije tisuće znanstvenika diljem svijeta pokazalo je da njih čak 37 posto smatra da će studenti predavanja slušati isključivo online.

To znači da će se načini poučavanja, ali i praćenja predavanja morati mijenjati. Kako? Pa, prije svega uvođenjem novih tehnologija i tehnoloških rješenja.

5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti Čak 66 posto milenijalaca vjeruje da će tehnologija promijeniti visoko obrazovanje (Foto: Shutterstock)

Oni kojima je dostupna odgovarajuća tehnologija imat će više dobrobiti od online predavanja nego što se nekima sada čini. Neka istraživanja pokazuju da učenici usvajaju u prosjeku 25-60% gradiva kada uče virtualnim putem, dok u klasičnim učionicama pamte tek 8-10%. Razlog tomu je brža konzumacija sadržaja online; učenicima treba 40-60% manje vremena da nešto nauče od slučaja u klasičnim učionicama jer to čine u vlastitom tempu, gradivu se mogu vraćati i više puta ako im je i kad im je to potrebno te mogu ubrzavati kroz sadržaj koji im je jasan ili usvojen. 

“Veliki problem obrazovanja je da se sam koncept nije znatno mijenjao posljednjih 200 godina, praktički od početka industrijske revolucije, a neki kažu još i dulje. Mi još uvijek na svijet gledamo kroz te naočale, a svijet se u međuvremenu znatno promijenio”, ističe Marin Trošelj, CEO i osnivač startupa STEMI, koji je u svijet lansirao Hexapod – edukacijskog robota koji služi za rad u srednjim školama.

Čak 66 posto milenijalaca vjeruje da će tehnologija promijeniti visoko obrazovanje

Ova 2020. godina pokazala nam je da je budućnost obrazovanja već stigla i da je moguće održavati cjelokupnu nastavu na daljinu. Sve škole i fakulteti u Hrvatskoj bili su prisiljeni u veoma kratkom vremenu prebaciti se iz klasičnog načina poučavanja, u kojem su učenici i studenti u učionicama, na predavanja na daljinu.

“Pandemija nam je pokazala da je online učenje moguće, ali dugoročno ne u ovakvom obliku u kakvom se sada provodi. Da bi se ono stvarno prebacilo u online oblik, treba potpuno drugačiji pristup. Nastavu bi trebalo koncipirati potpuno drugačije jer sjediti u sobi pred računalom svaki dan šest sati i svladavati neka znanja, pogotovo ako to znači i neki praktični dio kao što je to medicina, to jednostavno tako ne ide. Moraju se kombinirati različite metode, mora biti multiplatformski”, ističe Hrvoje Balen iz Algebre.

S njim se slaže i Marin Trošelj iz STEMI-ja, koji smatra da pandemija sama po sebi nije promijenila način na koji učimo, već je ubrzala digitalizaciju obrazovanja i pokazala da su neke stvari ipak moguće.

5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti Marin Trošelj Foto: STEMI

To ne bi bilo moguće bez tehnologije. Od računala i tableta (a u nekim slučajevima i pametnih telefona), koji su se pokazali kao neizostavan dio "moderne školske opreme", preko stabilne internetske veze (bilo širokopojasne ili mobilne), pa do cijelog niza digitalnih alata koji su omogućili da učenici i profesori budu u stalnom kontaktu i razmjenjuju zadatke, zadaće, poruke te da se vide putem videokonferencija. Odnosno, nove tehnologije, aplikacije i platforme omogućit će da se promijeni i način na koji se podučava i uči.

“Da, vjerujem da će 5G omogućiti drugačije obrazovanje. Već sad imamo polaznike naših online edukacija koji u njima sudjeluju upravo zahvaljujući činjenici da imaju pristup širokopojasnom internetu. Uvođenjem 5G tehnologije brzina prijenosa informacija i niska latencija mreže sigurno će omogućiti da se neki praktični dijelovi učenja mogu odraditi i digitalno”, ističe Balen te dodaje kako će to biti najvidljivije u boljoj suradnji među polaznicima edukacija odnosno studentima i učenicima, ali i u mogućnosti da u predavanjima sudjeluju i stručnjaci iz drugih gradova ili država.

Koliko god takvo predavanje i prenošenje znanja za profesore i učitelje bilo izazovno, za učenike je ono logičan "sljedeći korak". Naime, čak 66 posto milenijalaca vjeruje da će tehnologija promijeniti visoko obrazovanje.

Od toga njih čak 55 posto najčešće bira YouTube kao izvor materijala za učenje, od čega čak 40 posto tvrdi da im je YouTube pomogao u unapređivanju njihova obrazovanja, a njih 41 posto koristi aplikacije ili interaktivne videoigre za učenje.

Istovremeno, generacija Z (odnosno mladi rođeni između 1990. i 2010.) odrasli su uz tehnologiju i ne vide ju kao nešto posebno novo ili uzbudljivo. Ona je za njih normalan, integralni dio života. Stoga ne iznenađuje što je za njih učenje pomoću nastave na daljinu uobičajeno, a kao glavni alat za učenje biraju (baš kao i milenijalci) laptope.

Promjena pristupa mnogih fakulteta

Istaknuo je kako bi to u budućnosti moglo natjerati i škole odnosno fakultete da promjene svoj pristup prema učenicima i studentima.

“Pojavom online učenja i pandemije, ali i svjesnošću da se u svakom trenutku može prijeći na predavanja online, promijenit će se način na koji se biraju fakulteti. Primjerice, ako netko prilikom upisivanja studija zna da će taj fakultet prijeći na online predavanje, onda se postavlja pitanje zašto bi netko upisivao fakultet u Zagrebu ili Splitu, ako isto tako može studirati online na nekom studiju u Velikoj Britaniji. Jer koja je razlika? To je jedna promjena paradigme koja će natjerati i fakultete da se mijenjaju i uvode nove tehnologije ne samo u nastavu nego i u svoj svakodnevni rad”, pojašnjava Balen.

5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti Hrvoje Josip Balen (Foto: Algebra)

I Trošelj smatra kako će se koncept obrazovanja u budućnosti morati mijenjati.

“Trebamo biti svjesni konteksta u kojem sada živimo. Sadržaj je svugdje, učitelji su svugdje, učenje postaje personalizirano, mreže su nove učionice, učenje se formira oko ljudi sa zajedničkim interesima i različitim ekspertizama i ono najvažnije - učenje se događa svugdje. Također, vjerujem da viziju obrazovanja budućnosti neće davati eksperti koji se skupe i osmisle nekakav sustav koji se implementira na niže razine. Taj način i model također je zastario. Smatram da do prave promjene dolazi onda kada svaki dionik 'sustava' doprinese promjeni. Zato mislim da je od iznimne važnosti da svi članovi društva počnu promišljati budućnost obrazovanja, zajedno o njoj razgovarati, izmjenjivati ideje, zajedno stvarati sliku budućnosti”, naglašava Trošelj.

Kako je moguće tehnologiju uvesti u nastavu i tako učenju dodati posebnu dimenziju, možda najbolje pokazuje primjer profesora Deana Nemčića, koji fantastično koristi tehnologiju u svojoj nastavi geografije.

On je zahvaljujući tehnologiji svojim učenicima omogućio da o udaljenim mjestima uče iz prve ruke, od osoba koje tamo žive. Upravo će takvih primjera korištenja tehnologije u nastavi biti sve više kako se nove tehnologije budu razvijale.

“Siguran sam da će 5G otvoriti čitav niz mogućnosti koje sada uopće ne možemo zamisliti. Novi programi, nova zanimanja, novi pristupi… sve ćemo to tek početi otkrivati”, zaključuje Balen.

5G će u obrazovanju donijeti neogrančene mogućnosti KAKO ĆE 5G PROMIJENITI SVIJET (Foto: Nova Studio)

Što je zapravo 5G tehnologija i zašto je ona važna?

O 5G tehnologiji govori se već dugo i najjednostavnija definicija bila bi da je to nova, još brža i stabilnija mobilna mreža, koja će omogućiti prijenos podataka u gotovo stvarnom vremenu, s malim ili nikakvim zakašnjenjem, a to će omogućiti razvoj i napredak u svim područjima života - od tehnologije, industrije, gospodarstva, pa do znanosti i obrazovanja.

5G tehnologija neće samo unaprijediti naše živote već će donijeti i znatnu ekonomsku korist cijelom svijetu.

Prema procjenama analitičara, uvođenje 5G tehnologije u zdravstvu, prometu, proizvodnji i prodaji potaknut će rast globalnog BDP-a za 1,2 - 2 bilijuna dolara, a u društvu kroz poboljšani protok informacija, komunikacije i usluga za još 1,5 - 2 bilijuna dolara, i to u sljedećih 10 godina.

Naime, korištenje 5G mreže omogućit će stvaranje “pametnih” tvornica u kojima će ljudi i strojevi raditi produktivnije (ne nužno i više) jer će moći koristiti nove napredne tehnologije. U tome će veliku ulogu imati i korištenje interneta stvari (IoT), koji se sastoji od mreže senzora i uređaja, a može uvelike automatizirati neke poslove na koje trenutačno otpada mnogo vremena. Takvi su poslovi primjerice očitavanje stanja brojila, signaliziranje da je vrijeme za pražnjenje spremnika za smeće ili pak dojavljivanje da je negdje puknula cijev ili izbio požar. To se čini kao sitnica, no procjenjuje se da će do 2025. godine 55 % svih podataka u svijetu generirati IoT uređaji, i to upravo zahvaljujući povezanosti s razvojem 5G tehnologije.

Prva operacija na daljinu

Koliko je 5G koristan u praksi, već smo mogli vidjeti na primjeru Kine, gdje je zahvaljujući upravo toj tehnologiji održana prva operacija na daljinu. Točnije, kirurg je bio u nekoliko stotina kilometara udaljenom gradu i pacijenta operirao pomoću robota, kojim je upravljao pomoću 5G mreže i istovremeno kontrolirao što se događa zahvaljujući videokonferenciji. Možda je to najbolji primjer koliko bi 5G tehnologija mogla promijeniti naše živote.

Umjesto da pacijenti putuju stotinama kilometara kako bi proveli nekoliko minuta s liječnikom, moći će jednostavno kontaktirati s njim preko videokonferencijskog poziva, tijekom kojeg će on moći vidjeti pacijenta, analizirati sve njegove nalaze i rezultate pretraga (u čemu bi mu mogla pomoći i umjetna inteligencija) te savjetovati pacijenta što bi trebalo učiniti dalje. Da, to je već sad moguće, ali će uz 5G to biti još jednostavnije i brže.

Brža navigacija i autonomna vozila

No 5G će omogućiti i pametnija vozila koja će se zahvaljujući toj tehnologiji moći preciznije snalaziti u prostoru, pa će i navigacija biti točnija i brža, a to će u konačnici omogućiti i uvođenje autonomnih vozila u svakodnevni promet. Naime, upravo je brza, pouzdana i stabilna veza nužna kako bi autonomna vozila analizirala svijet oko sebe, komunicirala s navigacijskim sustavom, jedna s drugima i sigurno dovezla putnike od točke A do točke B. Iako to možda izgleda kao veoma kompliciran sustav (što u konačnici i jest), 5G tehnologija omogućit će da korištenje takvog oblika prijevoza za putnika bude lako i jednostavno.

Istraživanje pokazuje da će za 40 posto korisnika pristup 5G mreži iz automobila postati jednako važan kao i snaga motora, i to već u sljedećih 5 godina.

Osim pametnih vozila 5G će omogućiti i stvaranje pametnih gradova u kojima će zahvaljujući korištenju tehnološki naprednih rješenja, odnosno “smart city rješenja”, hitne službe brže dolaziti do ozlijeđenih građana. Primjerice, nadzorne kamere kontrolirat će promet u gradu, a umjetna inteligencija analizirati gustoću prometa i automatski korigirati trajanje svjetla na semaforu za pojedine smjerove. Prepoznat će da se na nekom raskrižju dogodila prometna nesreća, automatski alarmirati policiju i hitnu pomoć te im ujedno poslati najbržu rutu do mjesta nesreće. Sustav će potom pratiti kuda policija i hitna pomoć voze i u stvarnom vremenu korigirati njihovu rutu ako primijeti da se na njihovu putu stvara gužva. Istovremeno može analizirati alternativne pravce i preusmjeravati promet. Zvuči poput znanstvene fantastike? Ne, to je pametni grad s IoT i 5G mrežom.

I u Hrvatsku je stigla peta generacija mobilne mreže: to je tehnologija budućnosti koja donosi revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici, čitavim gospodarstvima, a potencijalno bi mogla biti značajna kao i otkriće struje ili prvi automobil. Uz razvoj 5G tehnologije stižu 2,3 milijuna novih poslova u zemljama Europske unije, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. A mi istražujemo i dalje kakav će utjecaj 5G tehnologija imati na naš svakodnevni život.

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studia Nove TV i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju