Lena Vrtarić, 64-godišnjakinja iz Vukovara, svoju osobnu iskaznicu uvijek drži uz sebe, ne daje je nikome, no dogodilo joj se nešto što nije očekivala.
Pročitajte i ovo
Početkom trećeg mjeseca u poštanskom sandučiću dočekale su je četiri uplatnice. Prve dvije u iznosu od 12,50 kuna i još dva računa u iznosu od 25,35 kuna. Uz račune stajala je i zahvala na ukazanom povjerenu i početku poslovanja.
Kada je saznala kako se radi o specijaliziranoj tvrtki za direktnu prodaju koja je partner jedne od vodećih hrvatskih telekomunikacijskih tvrtki, Lena je otišla u njihovu poslovnicu kako bi saznala što uplatnice znače.
"Rekli su mi da sam potpisala ugovor o kupnji dva mobitela u iznosu od 199 kuna, uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca. Gospođa mi je isprintala kopiju ugovora na kojem su bili navedeni svi moji osobni podaci. Broj osobne iskaznice, moj OIB broj i potpis koji na prvi pogled izgleda kao moj. Znala sam da ja taj ugovor nisam potpisala", ispričala nam je Lena koja je nakon toga zatražila raskid ugovora.
Desetak dana kasnije dobila je rješenje o raskidu ugovora uz koji je stajalo kako je ugovor prekinut zbog činjenice da je mobitele odbila preuzeti.
"Meni nitko nije donio nikakve mobitele, ja ih vidjela nisam, a nije bilo ni nikakve obavijesti o naknadnom preuzimanju", požalila se Lena te je, zabrinuta zbog činjenice da nepoznata osoba ima sve njezine podatke koje u bilo kojem trenutku može zloupotrijebiti, otišla na policiju prijaviti slučaj.
Iako se loše raspoznaje, razlike u potpisu mogu se uočiti. Lijevo je pravi potpis gospođe Vrtarić dok je onaj desni vjerna replika originala kojeg je potpisao netko drugi.
"Rekli su mi da mi ne mogu pomoći, da nisam materijalno oštećena, te kako jedino što mi preostaje je privatna tužba protiv osobe koja je krivotvorila moj potpis. I sada bi trebala nastaviti živjeti u strahu zbog toga gdje bi moji podaci sve mogli biti upotrijebljeni i tko bi ih i na koji način mogao iskoristiti", kazala je Lena.
Prevare sa svih strana - Kradu s bankovnih računa i varaju pri online-kupovini
Protiv agenta koji je ugovorio pretplatu gospođa Lena ne može ništa, jer kako kažu u policiji, nije uplatila nikakav novac, stoga nije materijalno oštećena. Za privatnu tužbu protiv kompanije, kazala je, nema, no ono što se javlja kao najveći problem u cijeloj priči je kako je netko s kime nikada nije poslovala došao do njezinih osobnih podataka?
Kome sve dajemo svoje podatke...
Jesmo li došli do trenutka kada ne smijemo nikome vjerovati ili pak ako podnesemo zahtjev za uključivanjem nekakve usluge trebamo računati na to da će naši podaci postati javni, iako Zakon tvrdi da su tajni. Kako se zaštititi od zloupotrebe osobnih podataka?
Prilikom posjete neke web stranice automatski dajemo pristup u uvid naših osobnih podataka poput imena, prezimena, datuma rođenja i slično. Novčanici, koji bi trebali služiti kao spremnici za novac, postali su odlagalište za kartice raznih tvrtki na temelju kojih ostvarujemo određene popuste. Za svaku od njih ispunili smo obrazac u kojem smo naveli neke osobne podatke. Slučajeva je milijun, a svakim novim postajemo sve lakša 'meta' za kradljivce i one koji nas zloupotrebom osobnih podataka žele iskoristiti.
Prilikom zapošljavanja, bilo honorarno, studentski ili na ugovor o radu svaki je djelatnik dužan potpisati izjavu kojoj se obvezuje da će poštivati pravila tvrtke. Obvezuje se na tajnost svih podataka i informacija s kojima se tijekom svojeg rada bude susretao ili dolazio u doticaj. Ponekad kao da zaboravljamo da su zakoni ti koji su iznad nas. Zakoni su ti koji drže kontrolu, te za dobrobit svih, njih se trebamo pridržavati.
Gospođa Lena na vrijeme je reagirala, no koliko je onih koji su doživjeli sličnu priču, bili nasamareni i prevareni? Dugovi se gomilaju, a ljudi ne znaju što učiniti s njima.
"Statističkim praćenjem izvršenih i riješenih navedenih kaznenih djela u periodu od 2010. do 2014. godine uočava se i velik porast navedene problematike odnosno ugroženosti kaznenog djela 'Nedozvoljene uporabe osobnih podataka'. Tako je u 2012. izvršeno 7, a riješeno 6 slučaja. U 2013. izvršeno je 46, riješen 41 slučaj, dok je 2014. izvršeno 413, a riješeno 366 slučaja“ Uzmemo li u obzir svakodnevno okruženje i natpise novinskih članaka poput 'Nepoznati lopov na njezino ime kupio mobitel' ili 'Lažnim podacima kupovao mobitele, pa ih preprodavao', svjedoci smo da je sličnih priča sve više.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova u protekle tri godine zabilježeno je ukupno 466 prijava kaznenog djela 'Nedozvoljene uporabe osobnih podataka'. U 2014. broj takvih kaznenih djela iznosio je 413. Iako se ne odnose svi zabilježeni slučajevi na prevare prilikom sklapanja ugovora s telekomunikacijskim tvrtkama, zabilježen je nevjerojatan porast kaznenih djela i to od gotovo 60 posto u samo dvije godine.
Godinama varala 74-godišnjakinju, krivotvorila joj čak i sudsku presudu
U međuvremenu je i iz tvrtke koja je s gospođom Lenom sklopila nevaljan ugovor stigao dopis: „Uvjeravamo Vas da je ovo izdvojeni slučaj pojedinca koji je prekršio pravila poslovanja tvrtke. Želimo Vas obavijestiti da su pokrenuti svi raspoloživi disciplinski postupci i navedeni djelatnik ne radi više u našoj tvrtki, a mi ćemo navedeni primjer koristiti u edukacijske svrhe kako se to više ne bi ponovilo“, stoji u dopisu.
Uručiti djelatniku otkaz i nije neko rješenje. Ukoliko ne poštuje pravila jedne tvrtke, tko zna koliko štete može napraviti drugoj. Nije ni sva krivica na djelatniku, no to je tema neke druge priče.
Razvojem tehnologije čovjek je shvatio da mu ista može pomoći u kvalitetnijem načinu života. Sve je krenulo od jedne baze podataka, a kada se ona pokazala uspješnom iskustvo je preneseno na sve sfere društvenog i javnog života. S ciljem povezivanja, umrežavanja, kako bi poboljšali i ubrzali administracijske procese, svatko od nas na neki je način 'čipiran'. Dobili smo svoj broj uz pomoću kojeg nas se može identificirati. Broj kojeg smo prema Zakonu dužni sa sobom nositi od trenutka kada navršimo 16 godina života.
Taj broj ne smijemo nikome otkrivati, no čini se da smo potrošili sva mjesta za skrivanje te da igru 'skrivača' više ne vrijedi igrati. Postali smo previše eksponirani, a naši su podaci iz 'tajnih' prešli u 'javne'. Ovakve priče tek su početak, a pitanje kojeg se bojimo postaviti je - što slijedi?
„Uvijek mi se činilo da se to događa nekom drugom, sve dok se meni nije dogodilo“, rekla je gospođa Lena te kazala kao je, zbog pomanjkanja rješenja, počela sumnjati na ukućane.
Njezina je priča na kraju završila bez, barem za sada, većih posljedica, a Vama smo je ispričali ne bi li Vam ukazali na problem koji je u svakodnevnom porastu. Kako bi ovakvi problemi bili što dalje od nas, negdje daleko, nikako u Hrvatskoj, nikako Vama.
Prevarantica godinama 'operirala' diljem Hrvatske, u džep pospremila 450.000 kuna!
U cilju zaštite i sprečavanja krađa identiteta, MUP preporuča slijedeće postupke:
1. kupnju obavljati preko ovlaštenih i licenciranih web stranica za trgovinu,
2. poseban oprez prilikom davanja osobnih i podataka o sredstvima plaćanja (kreditne kartice i sl.),
3. izbjegavati plaćanje unaprijed prilikom kupnje proizvoda od privatnih osoba putem različitih web oglasnika ili društvenih mreža,
4. ukoliko je moguće provjeriti na internetu da li je netko kupovao od istog prodavatelja/web trgovine i kakva su iskustva,
5. ostvarene prijevare putem interneta kao i sumnjive oglase i stranice prijavljivati policiji i web oglašivaču koji mogu blokirati sumnjivi korisnički račun radi sprečavanja neželjenih posljedica i zaštite korisnika,
6. ne odgovarati na sumnjivu e-poštu, izravne poruke ili web stranice koje traže osobne ili financijske podatke (korisnička imena, PIN, OIB, zaporke i dr.),
7. ne unositi svoju zaporku ako ste na neku web lokaciju došli slijedeći vezu u nepouzdanoj e-poruci ili chatu,
8. ne slati svoju zaporku e-poštom i ne dijeliti je s drugima,
9. biti pažljiv prilikom prijave na mrežu,
10. prijavljivati sumnjive e-poruke i prijevare.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
