Što će biti s onima koji prekorače rok, vlasnicima u inozemstvu i onima koji ne znaju ispuniti obrasce?

Sve jedinice lokalne samouprave trebaju kroz naredna dva do tri mjeseca prikupiti od poreznih obveznika podatke o nekretninama koje posjeduju a riječ je o stanovima, kućama, vikendicama, građevinskim zemljištima, garažama... Većina gradova koji su se upustili u ovaj proces naveo je 31. listopada kao krajnji datum do kojeg traže od građana da im vrate podatke uz "prijetnju" da će im se porez obračunavati po najvećem koeficijentu ukoliko ne dostave popunjeni formular.

Jedan od gradova koji je stavio kraći "dead line", do 31. kolovoza je Zaprešić, no gradonačelnik Željko Turk (HDZ), ujedno i predsjednik Udruge gradova, ističe da se ništa neće dogoditi onima koji prekorače rok. Pojašnjava kako je to samo nastojanje grada Zaprešića da podatke o nekretninama dobije što prije kako bi se i problemi s ažuriranjem evidencije otklonili do početka primjene zakona.

Pročitajte i ovo Nakon napada CIOS-a Gradonačelnik nakon tvrdnji da nisu omogućili priključak na hidrante: "Ne postoji odgovornost nikog drugog osim njih samih" Oporba se pobunila Zaprešić: Gradska vlast Jelaćićeve dvore dala u koncesiju poluprivatnoj školi

A problemi su neminovni i "štekanja" će sigurno biti. Dijelu građana formulari su prekomplicirani. Svaka jedinica lokalne samouprave je, naime, kreirala svoj obrazac pa negdje on ima jednu stranicu a ponegdje i tri-četiri. Traže se podaci o vlasniku, lokaciji nekretnine, namjeni, stanju, godina izgradnje ili rekonstrukcije... Neki gradovi su dali građanima detaljnije upute za popunjavanje, no mnogi - ne.

Jedan čitatelj s područja Crikvenice (podaci poznati redakciji) tako se javio našem portalu navodeći kako je obrazac koji su dobili namijenjen samo za vlasnika nekretnine 1/1. Pogledali smo i formulare nekih drugih gradova - isti slučaj. Neki su pak građani nekoliko stranica obrasca protumačili kao "obmanjivanje ljudi": "Moj djed ima 88 godina. Kako će on to ispuniti bez pomoći? Što s onima koji nemaju nikoga da im pomogne? Što s onima koji su otišli u inozemstvo?", napisala je jedna korisnica društvene mreže.

Najveći problem - nesređene gruntovnice i vlasnici u inozemstvu

Predsjednik Udruge gradova priznaje da će problema sigurno biti i da će njihovo rješavanje ovisiti o pripremljenosti svakog grada i općine što sigurno mnoge građane neće utješiti.

"Otegotna je okolnost što smo prije nekoliko mjeseci imali izbore pa imamo 30 do 40 posto novih gradonačelnika i načelnika. Tako da su različiti gradovi na različitom nivou pripreme. Najveći problem bi mogle biti nesređene gruntovnice i katastri te neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Primjerice, na Jadranu ima nekretnina i sa 25 vlasnika, to su nekretnine koje su prazne i koje do sada nisu nigdje ni bile obuhvaćene. Problem bi mogle biti i općine koje imaju još manje kapacitete od gradova i dosta ruralnog stanovništva", navodi Turk dodajući kako Zaprešić ima dosta sređene evidencije kad je u pitanju komunalna naknada pa zaključuje: "No, ne mogu reći da je to u Hrvatskoj slučaj."

Na pitanje nije li prije uvođenja poreza na nekretnine trebalo uvesti reda u zemljišne knjige te bolje informirati javnost o porezu na nekretnine, predsjednik Udruge gradova kaže:

"Kada bi temeljni segment bio novi porez, neka nova porezna osnova, onda bih se složio da je to grlom u jagode. No, polazna osnova za porez na nekretnine je komunalna naknada, gdje su gradovi i do sada imali mehanizme naplate, s više ili manje uspjeha."

Ipak, priznaje da je vrlo važno na koji način su gradovi i općine pristupili informiranju građana a kad je riječ o specifičnim slučajevima - poput osoba koje su starije životne dobi, informatički nepismene ili one kojima bi trebala pomoć kod ispunjavanja formulara, Turk pojašnjava kako će takve iz grada Zaprešića posebno kontaktirati ako do 31. kolovoza ne dostave obrazac i pomoći im u rješavanju papirologije. Što će pak biti s vlasnicima nekretnina koji su u inozemstvu, već je malo veći problem.

Građani su odgovorni za istinitost podataka o nekretnini

"U ovom momentu nemam odgovor na to - nećemo fizički ići u Njemačku i Australiju, pokušat ćemo doći do njihovih adresa i kontaktirati ih", kaže Turk. No, što će biti ako ne uspiju doći do njih, za sada odgovora nema.

Kao niti onoga kako će se provjeravati točnost podataka koje građani navedu u formularima, primjerice, o stanju nekretnine (je li ili nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni).

"Govorimo o demokratskoj svijesti svih nas, postoji odgovornost da dajete vjerodostojne i istinite podatke", poručuje Turk uzdajući se u poštenje vlasnika nekretnina.

Porez na nekretnine za sada će se obračunavati upravo prema stanju i starosti, uz namjenu i zonu u kojoj se nalazi. U drugoj fazi, od 2020. godine planirana je naplata prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine.

Premda je otpor prema porezu na nekretnine u Hrvatskoj sve jači - peticija udruge Lipa prikupila je 127 tisuća potpisa protiv poreza, a Živi zid ide i u prikupljanje potpisa za referendum, Turk, koji već 10 godina vodi Zaprešić, "kune se" da porez na nekretnine neće ići na štetu građana kako bi se napunili proračuni gradova i općina.

"Za iduću godinu planirali smo prihod od poreza na nekretnine od 25 milijuna kuna, otprilike koliko ćemo ove godine dobiti od komunalne naknade", tvrdi Turk.

Na pitanje kako je onda Ministarstvo financija procijenilo da bi od poreza na nekretnine "lokalci" iduće godine trebali u blagajne "ubaciti" najmanje 300 milijuna kuna više, predsjednik Udruge gradova odgovara:

"Svake godine se, primjerice, u Zaprešiću za 5 do 8 posto povećava vrijednost komunalne naknade zbog nove izgradnje. Država nema ingerencije na ovo, može ona projicirati više ili manje, ali lokalne jedinice određuju koeficijente."

Rješenja s obračunom poreza na nekretnine građanima bi trebala stići najkasnije do 31. ožujka iduće godine.