Zbog krize u Klinici za tumore oglasila se i Liječnička komora: "Posebno brinu izjave koje narušavaju ugled hrvatskog liječništva"

Ističu kako sa zabrinutošću prate eskalirajuću krizu u tim zdravstvenim ustanovama, a posebno ih zabrinjavaju "neutemeljene medijske izjave koje narušavaju ugled i dostojanstvo hrvatskog liječništva". Podsjetimo, u četvrtak je ispred Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica održan i prosvjed nakon što je ustanova ostala bez radiologa, a svemu je prethodio sukob radiologinje Karoline Bolanče Čulo i predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Dijane Zadravec. 

Pročitajte i ovo Kako su "operirali" Uskok objavio detalje velike akcije: Dileri ilegalnih internetskih televizija zaradili ogroman iznos zgrozio ih slučaj Hrvatska liječnička komora oštro o Beroševom zaposlenju: "Ovo ozbiljno narušava ugled naše profesije"

tri vijesti o kojima se priča Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Kaos VIDEO Snimke koje lede krv u žilama: Valovi visoki devet metara pogodili turistički raj

Priopćenje Hrvatske liječničke komore prenosimo u cijelosti.

"Hrvatska liječnička komora decidiranog je stava da se liječnici, kao i svi drugi zdravstveni djelatnici, na radu u javnom zdravstvu mogu zadržati isključivo kvalitetnim uvjetima rada, primjerenim financijskim nagrađivanjem, mogućnostima usavršavanja i napredovanja te pozitivnim i ugodnim radnim okruženjem. To se nikako ne može postići robovlasničkim ugovorima za specijalizante i zabranom dopunskog rada liječnika, što je ujedno protivno ustaljenoj praksi Europske unije. Liječnička komora stoga drži potpuno neprihvatljivim stavove prof. dr. sc. Dijane Zadravec, dr. med., izrečene u medijima proteklih dana, kojima ona zaziva povratak robovlasničkih ugovora i zabranu dopunskog rada liječnika.

Zahtjevi za vraćanjem robovlasničkih ugovora za specijalizante i mlade specijaliste i za zabranom dopunskog rada liječnika, izravno su usmjereni protiv zdravstvenog sustava u cjelini i interesa hrvatskog liječništva. Naime, robovlasnički ugovori su u trošak specijalističkog usavršavanja koji su liječnici u slučajevima prijevremenog raskida ugovora o radu morali kao odštetu isplatiti bivšem poslodavcu, uključivali i sve bruto plaće specijalizanata. S obzirom na to da specijalizanti tijekom specijalizacije rade u zdravstvenim ustanovama liječeći pacijente, naknadno vraćanje isplaćenih plaća značilo je da se od njih traži da godinama rade besplatno i da povrh toga moraju državi još uplatiti sva davanja na plaću i iz plaće za razdoblje specijalizacije.

Ta diskriminirajuća praksa, potpuno strana načelima Europske unije, ukinuta je i modificirana upravo dugogodišnjim naporima Hrvatske liječničke komore i liječničkih udruga. Stoga Komora izražava duboku zabrinutost da bilo koji liječnik predlaže ponovno uvođenje robovlasničkih ugovora i pita se hoće li nečiji sljedeći prijedlog biti primjerice oduzimanje putovnica liječnicima kako bi ostali u Hrvatskoj?

Omogućavanje dopunskog rada, tijekom njihovog slobodnog vremena, liječnicima zaposlenim u javnom zdravstvu, tj. omogućavanje rada u privatnim zdravstvenim ustanovama uz odobrenje ravnatelja i ispunjavanje zakonskih uvjeta, predstavlja legitimnu opciju rada i rezultat je dugogodišnjih napora Komore i liječničkih udruga. U javnom zdravstvenom sustavu Austrije, npr. više od 60% bolničkih specijalista radi dopunski i u privatnim zdravstvenim ustanovama, što je uobičajena praksa u Europskoj uniji. Dopunski rad liječnika potiče izvrsnost u javnom zdravstvenom sustavu jer privatni sustav traži upravo izvrsne, a dodatni prihodi od dopunskog rada zadržavaju liječnike u Hrvatskoj i u javnom zdravstvu.

Dodatno, Komora ističe da prijedlozi prof. Zadravec o zabrani dopunskog rada i uvođenju robovlasničkih ugovora zasigurno ne bi riješili kadrovske deficite javnog zdravstva, već bi ih, dapače, pogoršali. Naime, takvi penalizacijski modeli i zabrane dokazano su neuspješni i ne pripadaju temeljnim vrijednostima Europske unije, već nekim bivšim vremenima i nedemokratskim društvima.

Kroničnu upravljačku i kadrovsku krizu javnost može jasno vidjeti upravo na primjeru Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju odnosno Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica. Očito je da postoji ozbiljan upravljački problem i narušeni međuljudski odnosi na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju ovog KBC-a, koji se odrazio i na funkcioniranje Klinike za tumore. Prema izjavama pojedinih onkoloških pacijenata u medijima, zbog manjka kliničkih radiologa prolongiraju im se nužne pretrage i očitanja nalaza. Ovo negativno utječe i na sposobnost pružanja drugih specijalističkih zdravstvenih usluga. Sve je to za HLK duboko neprihvatljivo. Izlazak zaposlenika Klinike za tumore na petominutni prosvjed jasna je poruka svim odgovornima o potrebi žurnog rješavanja ovog problema, a ne bježanja od odgovornosti.

Liječnička komora dužna je podsjetiti svoje članove da etika liječničkog poziva, regulirana Kodeksom medicinske etike i deontologije, kao temeljno načelo profesije propisuje častan odnos prema drugim liječnicima i čuvanje ugleda i dostojanstva liječništva. Svi liječnici dužni su s pacijentima, kolegama i drugim zdravstvenim osobljem komunicirati profesionalno, poštujući osobnost svakog pojedinca. Mobing, zastrašivanje, prijetnje i vrijeđanje predstavljaju, ne samo jasne primjere neetičnosti i kršenja Kodeksa, nego i primjere protuzakonitog ponašanja.

Hrvatska liječnička komora osuđuje svaku konkretnu zlouporabu liječničkog položaja vezano uz profesionalni rad, etiku, prava pacijenata i liste čekanja, te smatra da svaki takav pojedinačan slučaj treba sankcionirati. Nažalost, prof. Zadravec je u medijskim istupima paušalno optužila sve liječnike koji dopunski rade u privatnom zdravstvu da zlorabe svoj položaj i da “privilegiraju i kanaliziraju pacijente iz privatnih zdravstvenih ustanova u javne bolnice ne poštujući liste čekanja”. Ovako iznesenom populističkom optužbom, nepotkrijepljenom dokazima i konkretnim imenima, baca se nedopustiva ljaga na cijelu struku te se liječnike općenito prikazuje kao nemoralne osobe koji se protupropisno ponašaju. Ovaj paušalni istup, bez dokaza i imena, nanosi znatnu štetu ugledu liječništva u društvu.

Što se pak tiče bilo kakvih sumnji ili optužbi za moguća kaznena djela u KBC-u Sestara milosrdnica, HLK očekuje da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske učini sve što je u njegovoj nadležnosti kako bi se te optužbe što prije razjasnile.

Ignoriranje problema i prebacivanje odgovornosti na druge, umjesto rješavanja problema, nanosi veliku štetu prvenstveno pacijentima, a onda i cijelom zdravstvenom sustavu. HLK očekuje da će ravnatelj i upravno vijeće KBC-a Sestara milosrdnica, kao i ministar zdravstva, preuzeti svoju odgovornost i poduzeti sve što je potrebno da što prije, na dobrobit pacijenata, liječnika i zdravstvenog osoblja, razriješe nagomilane probleme u ovoj našoj uglednoj i velikoj zdravstvenoj ustanovi", stoji u priopćenju.