Zatražena istraga protiv zapovjednika srpskih logora Begejci i Stajićevo

Državno odvjetništvo nije navelo puni identitet osumnjičenika, ističući da trenutno ne mogu objaviti više podataka, no neslužbeno se doznaje da je riječ o Đuri Živanoviću, časniku jugoslavenske "službe bezbednosti" iz Novog Sada.

Pročitajte i ovo Čekaju se nalazi obdukcije Roditeljima osumnjičenima za ubojstvo dviju beba određen je istražni zatvor: Otac će se žaliti na odluku Saborska rasprava o DORH-u Šeks: SDP-ov palac dolje za DORH jer im nije udovoljio

Istražni zahtjev podnesen je osječkom Županijskom sudu nakon opsežne kriminalističke obrade i provedenih istražnih radnji, a predloženo je da se osumnjičeni nakon uhićenja zadrži u pritvoru.

Tužiteljstvo tvrdi kako postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik krajem 1991., u vrijeme oružane agresije na Hrvatsku, u blizini mjesta Begejci i Stajićevo u Srbiji protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava organizirao logore za zarobljene pripadnike MUP-a i Zbora narodne garde te civile s područja Vukovara, Tovarnika i Ilače.

U logorima su, dodaju, bile i žene te djeca i starci u dobi od 16 do 75 godina.

Osnovano se sumnja da su u nehumanim životnim uvjetima, bez vode, hrane i pokrivača, pripadnici JNA podčinjeni potpukovniku Živanoviću svakodnevno i sustavno fizički i psihički zlostavljali najmanje 2000 zatočenih osoba.

Uslijed premlaćivanja, odvođenja na lažna strijeljanja, prisiljavanja na prinudne radove i drugih oblika torture, veliki broj zatočenika zadobio je teške tjelesne ozljede s trajnim invaliditetom, trajne psihičke poremećaje, a nekoliko ih je zbog toga i preminulo.

Državno odvjetništvo među imenima stradalih navodi Ivana Kamerlu, Božu Kelavu, Miću Turkalja, Branka Koha, Ivana Kunca i Zlatka Bauera.

Po riječima žrtava srpskih koncentracijskih logora logori Begejci i Stajićevo nalazili su se u blizini Zrenjanina u Srbiji, nedaleko rumunjske granice, a osnovani su neposredno prije pada Vukovara na prostoru bivših životinjskih farmi.

Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora mnogi zatvorenici tamo su ubijeni, silovani ili podvrgavani psihičkim i fizičkim torturama.

Prikupljanjem iskaza preživjelih logoraša došlo se do podatka da su zatočeni odvođeni u čak 32 logora koje su srpski agresori osnivali u okupiranim dijelovima Hrvatske, Srbiji, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.