Ribamo, stružemo, grebemo. Što je tvrdokornija mrlja, to je jačim sredstvom napadamo. Mislimo da ćemo bez rukavica bolje osjetiti što radimo, često ne otvorimo prozore jer: eto sad ćemo mi to u pet minuta, ali... zapravo bismo trebali promisliti o tome što radimo. Sredstva za čišćenje koje imamo u kućanstvima, znamo svi, sadrže kemikalije.
Pročitajte i ovo
A kada se dugo ne čisti, na prljavištinu se ide svom snagom - najjačim sredstvima za čišćenje, onima za koje je potrebna zaštita. Te kemikalije kupujemo na policama trgovina gdje i kruh i miljeko i koristimo ih otkad znamo za sebe pa ih tako ni ne doživljavamo kao neku prijetnju. Razlog zbog kojeg to zanemarujemo je odnosno ne štitimo se - jer ne čitamo deklaracije na kojima piše o kakvim se kemikalijama radi i to uz jasno označene simbole.
>> Nakon našeg priloga na teren izašao Državni inspektorat i inspekcija Ministarstva financija!
Ako se na amabalaži nalazi oznaka X na narančastoj podlozi to ne znači da se radi o otrovu koji ne smijemo koristiti, već da je nadražujuć u dodiru s kožom i sluznicama i to ako kraj njega piše XI. Ako vidite taj isti znak, a da kraj njega piše Xn - to znači da je kemikalija štetna - udisanjem, gutanjem ili u dodiru s kožom može uzrokovati kronično oštećenje zdravlja.
Oznaka za nagrizajuću kemikaliju znači da u dodiru s kožom uzrokuje oštećenje svih slojeva kože. Jaka sredstva za čišćenje imaju iste sastojke poput šampona i deterdženta, ali imaju i ono što rješava tvrdokornu prljavštinu, a to su kiseline i lužine. I one su najveći problem. Jer one nagrizaju kožu i njihove pare u spoju s drugim elementima oštećuju sluznice.
Gušenje, peckanje u grlu i gornjim dišnim putevima - to su osjetili svi koji svaki dan čiste po nekoliko sati. Nama koji to činimo u vlastitim domovima jednom, dva ili čak tri puta na tjedan to se gotovo nikada ne bi trebalo dogoditi, ako ih pravilno upotrebljavamo.
'Razmišljate na ovakav način: koristim to već godinama i ne treba mi ništa, i neće vam trebati ništa tri godine i onda dođe četvrta godina, 101. uporaba i posljedice su tu. Bolje se štititi', kaže toksikologinja Irena Zorica Ježić Vidović.
Jer ne stavljamo rukavice kada bismo trebali i ne prozračujemo prostore dok čistimo. Sve je više onih koji svoj dom čiste prirodnim sredstvima, baš kao što su to činile naše prabake. Marijana koristi samo alkoholni ocat, 70-postotni alkohol, sodu bikarbonu, sol i limun. Iznos koji ćete za to izdvojiti je ukupno 20 kuna. Lonce oriba sodom bikarbonom i premaže limunom. S mješavinom vode, soli i limuna briše podove, a za masnu napu koristi 70-postotni alkohol. Pa čak i za tepihe ima rješenje: šalica soli, malo sode i limunov sok. Oni koji pate od alergija uvijek su skloniji takvom načinu čišćenja.
Kemikalije za kućnu upotrebu one su najnižeg stupnja opasnosti. U njima je vrlo mala količina štetnih kemikalija, ali ipak Centar za kontrolu otrovanja ima zabrinjavajuće podatke. 'Utvrđeno je da je 23 posto svih otrovanja upravo iz ovog područja, dakle tih kućnih kemikalija', kaže Vjera Haberla iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od svih otrovanja na godišnjoj raziini, na prvom mjestu su lijekovi, kućne kemikalije na drugom, a tek onda droga i alkohol.
I alkoholni ocat koji koristimo za čišćenje, on poput svake druge kiseline ošetećuje kožu iako je prirodan, pa su opet potrebne rukavice. Kemikalije u sredstvima za čišćenje moraju se kontrolirati, sastav mora biti u propisanim vrijednostima.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ne pamte kada su neki proizvod zbog previsokih vrijednosti sastojaka morali odbiti za stavljanje na tržište. Stoga sva potencijalna opasnost proizlazi od nas samih.
Koristite li prirodna sredstva ili ona kupovna, zaštititi se morate. Takve stvari ne smiju biti na dohvat djeci bez obzira na čepove. A mi koji ribamo, glancamo i poliramo moramo znati s čime imamo posla. Zašto bismo dopustili da nešto što daje besprijekoran sjaj bez rukavica napravi upravo kontra efekt nama samima?
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
