Među napadačima na strane radnike često se pojavljuju mladi, na pragu punoljetnosti ili u ranim dvadesetima, a nedostatak prilika za konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, kao i prilika za susret s osobama iz različitih kultura, jedno je od objašnjenja nasilničkog ponašanja.
U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja studenoga ove godine izdano malo više 160.000 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Radne se dozvole najviše daju za područja turizma i ugostiteljstva, graditeljstva, industrije te prometa i veza.
Strani su radnici već neko vrijeme prisutni na domećem tržištu rada, no osim niskih plaća i neadekvatnih uvjeta rada, problem im predstavljaju i fizički napadi na njih koji su, naročito kod dostavljača hrane, popraćeni krađom novca.
Prema statističkom pregledu MUP-a, u 2024. se godini broj stranaca među žrtvama razbojništva gotovo utrostručio u odnosu na godinu prije - s 47 na 138 osoba, što čini oko 13 posto svih žrtava razbojništava. Slično se bilježi i kod teških tjelesnih ozljeda, broj stranih državljana kojima su one nanesene porastao je sa 77 na 104, odnosno na više od 10 posto ukupnog broja žrtava.
Počinitelji ovih kaznenih djela različitih su životnih dobi, uključujući i mlade između 16 i 24 godine.
Ozbiljan društveni problem
Napadi na strane radnike ozbiljan su društveni problem koji zahtijeva pažljivo i odgovorno sagledavanje uzroka, poručuju iz Mreže mladih Hrvatske (MMH).
''Istraživanja pokazuju da mladi vrlo jasno prepoznaju ključne društvene probleme, poput nezaposlenosti, gospodarske nesigurnosti i korupcije, ali da često nemaju dovoljno prilika za kvalitetno građansko obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, te kvalitetnih prilika za susret i suradnju s osobama iz različitih kulturnih i radnih konteksta. Upravo taj nedostatak kontakta i vođenog dijaloga dugoročno povećava rizik od društvenih napetosti'', rekla je za Hinu članica Upravnog odbora MMH Mihaela Špiljak.
Podaci iz publikacije ''Teorija i praksa rada s mladima - Prilog razumijevanju rada s mladima u RH 2.0'' ukazuju da je u razdoblju pandemije COVID-19, svaka šesta mlada osoba izgubila posao, a značajan dio mladih radio je u sektorima koji su kasnije postali ovisni o uvozu strane radne snage.
''Dolazak većeg broja stranih radnika u takvom kontekstu događa se brzo i bez dovoljno razvijenih politika njihove društvene inkluzije. Kada novi radnici ostaju izvan lokalnih zajednica, bez prilika za upoznavanje, dijalog i sudjelovanje u društvenom životu, povećava se prostor za nepovjerenje, dezinformacije i stereotipe, osobito među mladima koji se već osjećaju ekonomski i društveno nesigurno'', naglasila je Špiljak.
Zato rješenja moraju ići u smjeru prevencije, a ne isključivo represije, što uključuje i aktivne politike uključivanja stranih radnika - kroz informiranje, učenje jezika, uključivanje u lokalne aktivnosti, sport, kulturu i zajedničke projekte s mladima.
Integracija se neće dogoditi sama od sebe
''Mladi nisu uzrok problema, već važan dio rješenja. Rad s mladima, ali i rad s lokalnom zajednicom u cjelini, ključan je alat za izgradnju povjerenja i društvene kohezije'', kazala je Špiljak, napomenuvši da se slučajevi fizičkih napada na strane radnike ne smiju koristiti za generalizaciju mladih kao skupine.
Činjenica da među počiniteljima ovih napada ima maloljetnika ili mlađih punoljetnika pokazuje koliko je važno govoriti o uvjetima u kojima mladi oblikuju stavove prema drugima, ustvrdila je stručna suradnica za projekte u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Višnja Katalinić.
''Ako želimo suzbiti ksenofobiju među mladima i prevenirati napade motivirane mržnjom, moramo prestati očekivati da će se integracija, koja uključuje senzibilizaciju domaćeg stanovništva i osnaživanje stranaca, dogoditi sama od sebe. U takvom okruženju mladi ne uče kako živjeti s razlikama na ravnopravnoj osnovi, nego preuzimaju poruku da je isključivanje prihvatljiv odgovor na ono što im je predstavljeno kao ''drugačije'', naglasila je.
Osim kvalitetno razrađenih integracijskih politika, pravnik iz Centra za mirovne studije (CMS) Luka Kos, nužnim smatra veća ulaganja u sustav obrazovanja te uvođenje građanskog odgoja kao obveznog predmeta putem kojeg bi mladi mogli, između ostalog, učiti o vlastitim i kolektivnim predrasudama i stereotipima te o načinima procesuiranja istih.
''Potrebno je prestati zanemarivati mlade i hitno mijenjati politike u kojima su mladi samo pasivni primatelji informacija koje treba oblikovati za tržište rada. Mladima je potrebno omogućiti razvoj u Hrvatskoj koji nužno mora podrazumijevati razvoj kritičkog razmišljanja te svijesti o ljudskim pravima i zabrani diskriminacije u trenutnom društvenom kontekstu'', poručio je.
Strah i nesigurnost
Učestali fizički napadi imaju razoran učinak na percepciju sigurnosti kod stranih radnika, upozorila je Katalinić. ''Informacije o napadima brzo se šire unutar njihovih zajednica, što dovodi do straha od samog odlaska na posao i osjećaja da sigurnost ovisi o sreći, a ne o zaštiti sustava'', kazala je.
Ti se napadi, dodaje, nadovezuju na postojeće strukturne nesigurnosti koje proizvodi sustav.
''Strani radnici u pravilu nemaju samostalan uvid u to je li poslodavac doista podnio zahtjev za izdavanje ili produljenje radne dozvole, već se moraju oslanjati isključivo na njegovu informaciju. U takvim okolnostima moguće je da radnik boravi u Hrvatskoj bez da je svjestan da mu status nije uredan, što predstavlja ozbiljan izvor pravne i osobne nesigurnosti. Nesigurnost dodatno pojačavaju dugotrajni postupci promjene poslodavca jer se na novu radnu dozvolu ponekad čeka i do 11 mjeseci, tijekom kojih strani radnik nema pravo raditi'', istaknula je.
Kos je kazao da im se, osim samih migrantskih radnika, za pomoć često obraćaju i njihovi kolege, poslodavci, susjedi, prijatelji ili druge osobe koje su čule za njihov problem te im žele pomoći da ga riješe. Nažalost, tijekom pružanja besplatne pravne pomoći bilo je i neadekvatnih reakcija policije.
''U posljednje dvije godine nekoliko smo puta pomagali osobama da prijave kako su bile žrtvama kaznenog djela nakon što im je policija ili odbila zaprimanje kaznene prijave dane na stranom jeziku ili kazneno djelo pogrešno klasificirala kao djelo koje se ne progoni po službenoj dužnosti. Pritom je jedna od žrtava kojoj nije bilo omogućeno podnošenje kaznene prijave ujedno i profesor engleskog jezika'', rekao je.
Stoga je vrijeme, ističe, da se prestanu srozavati postojeće institucije na kojima temeljimo našu sigurnost. ''Naš sustav je zakazao te će nastaviti producirati i tolerirati nasilje ako se tome odlučno ne suprotstavimo na svim razinama djelovanja'', naglasio je Kos u razgovoru za tekst koji potpisuje novinar Hine Paulo Simić.
