U nedjelju slavimo Uskrs, najveći kršćanski blagdan u spomen na Kristovo uskrsnuće, koji simbolizira pobjedu života nad smrću. Uskrsu prethodi četrdeset dana korizme, tijekom koje se vjernici pozivaju na molitvu i post.
Galerija
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, koji se slavi od sredine drugog stoljeća. Spomen Kristova uskrsnuća, kao temelj kršćanske vjere, obilježava se jednom godišnje, no taj blagdan ne slavi se uvijek na isti datum, nego pada prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). S obzirom na to da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo u tom razdoblju.
Zašto Uskrs slavimo baš nedjeljom?
Za razliku od Božića, koji se obilježava 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum, ali se uvijek slavi nedjeljom. Naime, na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine razriješeni su prijepori oko datiranja tog blagdana. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa.
Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, koji se nekad i poklope.
Dio liturgijske godine u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa – korizma, traje 40 dana, a počinje na Pepelnicu. U tom razdoblju vjernike se poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Korizma završava na Veliki četvrtak, koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini vazmeno trodnevlje. U većini zemalja diljem Europe crkvena zvona prestaju zvoniti na Veliki četvrtak. Ona miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt. Ponovno počinju zvoniti na Veliku subotu kao veseli glasnici Isusova uskrsnuća.
Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike je obavezan post. U noći između Velike subote i Uskrsa u crkvama se održava uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojem se slavi najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme. Liturgija počinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u crkvu, a njezin plamen prenosi se na svijeće vjernika. Vatra simbolizira novi život i uskrsnuće.
Što slavimo na Uskrs?
Uskrs, najveći kršćanski blagdan, slavi se u spomen na Isusovo uskrsnuće: nakon što je Krist bio razapet, Josip iz Arimateje je njegovo tijelo položio u grobnicu, a na grobnicu je položen veliki kamen. Trećeg dana, u nedjelju, nekoliko žena (Marija Magdalena, Saloma i Marija Jakovljeva) u zoru je došlo vidjeti grob, no anđeo im je rekao da razapeti Isus više nije u grobu: uskrsnuo je, baš kao što je rekao. Vijest o uskrsnuću pronijela je Marija Magdalena.
Tradicionalno, kršćani se na Veliki petak prisjećaju raspeća i Kristove smrti, dok se na Uskrs slavi njegovo uskrsnuće. Svojom smrću, prema kršćanskom vjerovanju, Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt.
Tradicionalna uskršnja blagdanska trpeza
Na najveći kršćanski blagdan vjernici odlaze na jutarnju misu, a tradicijski se za uskrsnom trpezom blaguje šunka s domaćim kruhom uz različite slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na blagoslov. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata...
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak u Hrvatskoj su službeni praznici i neradni dani za većinu zaposlenih, pa je tako prilagođeno i radno vrijeme trgovina.
Ljiljan, jaja, maslina, palmina grančica i svijeća kao simboli Uskrsa
Ljiljan podsjeća kršćane na Isusovo uskrsnuće. Taj cvijet simbol je čistoće Blažene Djevice Marije. Osim ljiljana, sunovrat, narcise i tulipani simboli su Uskrsa. Njihovo cvjetanje u proljeće povezuje se s Isusovim uskrsnućem. Isus je predstavljen kao dobri pastir koji pazi na svoje ovce, pa se i janje smatra jednim od simbola Uskrsa - dolazi na svijet u proljeće. Zec je također simbol plodnosti i novog života, a bio je i omiljena životinja božice proljeća Eastre. Simboli Uskrsa su uskrsne pisanice. Šareno ukrašena jaja neizostavni su dio svakog blagdanskog stola, a simbol su proljeća i znak novog života. Ostali simboli su svijeća koja rasvjetljava tamu, grančice palme i masline te kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu.
Bojanje pisanica
Jaja su proljetni simbol novog života, pa su tako postala i simbolom uskrsnuća. Baš kao što se priroda počinje buditi nakon hladnog zimskog sna, tako i se ponovno javlja život. Tradicija ukrašavanja jaja počela je u petnaestom stoljeću, kao proslava nakon dugog razdoblja posta i nestašice kraja zime.
Legenda kaže da je tri dana nakon Isusova raspeća Marija Magdalena pohodila njegov grob noseći jaja u košari. Kada je vidjela da je grob prazan, jaja u njezinoj košari postala su sjajno crvene boje..
Tako je najčešća boja na pisanicama crvena. U kršćanstvu ona simbolizira Kristovu muku, Božju ljubav, nadu, ali i milosrđe, radost života i ljubav.
Pisanice se mogu obojati prirodnim bojama, a najrašireniji je način bojanje ljuskom crvenog luka.
