Danas se slavi najveći kršćanski blagdan - Uskrs, diljem Hrvatske održana svečana misna slavlja

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je u nedjelju u đakovačkoj katedrali središnje misno slavlje na svetkovinu Uskrsa te naglasio da odgovor na mržnju nije mržnja, a da je Uskrsnuće Kristovo poziv na novi život i put preobrazbe.

Pročitajte i ovo Rezultati ankete Gdje provodite Uskrs? Pogledajte rezultate glasanja u Dnevniku Nove TV Sretan Uskrs Znate li razliku između Uskrsa i Vazma? Neki su običaji jako zanimljivi

Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem uskrsnom euharistijskom slavlju, u katedrali sv. Vida u Rijeci, poručio je vjernicima kako bi se u svojim molitvama trebali obraćati Bogu s vjerom u Njegovu konačnu odluku i da molitve tada neće ostati neuslišane.

Splitsko- makarski nadbiskup, monsinjor Marin Barišić predvodio je u nedjelju, na blagdan uskrsnuća Isusa Krista svečano euharistrijsko slavlje s blagoslovom u crkvi Sv. Dujma i tom prilikom poručio kako se s Bogom- pobjednikom života možemo suočiti sa svim životnim nevoljama i poteškoćama, a naglasio je i važnost neradne nedjelje.

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić poručio je u nedjelju na koncelebriranom misnom slavlju u katedrali sv. Stošije u Zadru da "Uskrs nije samo blagdan, nego blagdan nad blagdanima'“.

Svečano uskrsno euharistijsko slavlje u zagrebačkoj Katedrali predvodio je u nedjelju zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić ističući kako nam je i danas potrebna snaga uskrsne odlučnosti te poželio da sve uvijek prati uskrsna radost.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić pozvao je u nedjelju vjernike da proslavu Kristova uskrsnuća shvate kao poticaj da u samima sebi i svojoj okolini grade i jačaju kulturu života nasuprot mržnji i zlu i na taj način svjedoče snagu svoje vjere, a osvrnuo se i na današnje napade u Šri Lanki.

Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje proslavljen je svečanim misama, koje su u većim gradovima predvodili nadbiskupi i biskupi.

Svečano uskrsno euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je u nedjelju zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić ističući kako nam je i danas potrebna snaga uskrsne odlučnosti te poželio da sve uvijek prati uskrsna radost.

Na misi je sudjelovao i apostolski nuncij u Hrvatskoj Giuseppe Pinto. Uz brojne vjernike, na misi su bili i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministri te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i saborski zastupnici.

Bozanić je između ostalog pozvao na molitvu za žrtve ratova i razaranja, za mir u svijetu, za bolesne i napuštene, osamljene, bolesne i klonule, pritisnute raznim tjelesnim i duhovnim teškoćama, a posebno za mlade da im se osigura dostojna budućnost poželjevši svima blagoslovljen Uskrs "da se naši životi preobraze u ostvarenju uskrsne nade".

Misu su svojim pjevanjem uveličali Zagrebački katedralni koralisti.

Vazmena bdijenja

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se nisu služile mise nego obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.

Pučki uskrsni običaji

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Tradicionalne dječje igre

Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.

U srednjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju, postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.

Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi" i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se i danas pjeva.

Podrijetlo Uskrsa

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora. (Hina)