Književnik Albert Camus rekao je da je jesen drugo proljeće, kada je svaki list cvijet. Vatromet boja vjerojatno kao nikad u godini ovih dana nose nam parkovi i šume. Prije nego priroda utihne u zimski san, krošnje mijenjaju boju i od zelene postaju žute, narančaste, smeđe, crvene i svih nijansi između. No, zašto se to uopće događa i što je u pozadini ove jesenske raskoši.

Galerija


Biljke, pa tako i krošnje drveća, sadrže klorofil, zeleni pigment čija je funkcija da uz pomoć sunčeve energije proizvodi kisik i razne šećere, odnosno hranu za razvoj i rast drveća. Listovi, međutim, sadrže i druge pigmente koji pomažu tim procesima, žute i narančaste, no klorofila je u proljeće i ljeto više i to toliko da zelena boja u potpunosti dominira i zasjeni sve druge pigmente i boje koje se uz nju nalaze.

Vezani članci Tople majice (Foto: Instagram) Iz ormara izvukle džempere i tople majice, ali su od uzbuđenja zaboravile hlače Fail (Foto: Screenshot/YouTube) Ljeto je prošlo, ali ronjenje je i dalje popularno, čak i na betonu

Kad dođe jesen, manje je sunca, postaje hladnije i drveće se sprema za zimu. Kako više nema dovoljno sunca za proizvodnju hrane, zelene lisnate krošnje drveću postaju skupocjen i nepotreban teret. Lišće zapravo otpada jer drveće zimi želi čuvati energiju.

Međutim, lišće neće otpasti prije nego grane i grančice iz listova apsorbiraju što više nutrijenata, duška i fosfora, koje je drvo još od proljeća mukotrpno skupljalo kako bi uopće i izgradilo svoje krošnje. Na neki način listopadno drveće reciklira materijal iz listova prije nego ih otpusti. I tu zapravo leži odgovor na pitanje zašto lišće mijenja boju.

Naime, bez fotosinteze i proizvodnje kisika i hrane u jesen započinje raspadanje fotosintetskog aparata, odnosno kompleksa proteina-pigmenata, a grančice i grane vuku sve ono što žele sačuvati do idućeg proljeća.

Klorofil, zeleni pigment u ovom procesu, zapravo im odmaže. Naime, još uvijek apsorbira sunčevu energiju, no kako više nema proizvodnje hrane, taj višak energije počne narušavati skladištenje nutrijenata.

Kako bi se proces neometano i što učinkovitije nastavio, listovi rastavljaju klorofil na manje opasne produkte koji su u pravilu prozirni ili ponekad žućkastih nijansi. I zato mijenjaju boju. Klorofil se raspadne i zelena boja naprosto nestane.

Još par tjedana možemo uživati u vatrometu boja

Postoje i stabla koja su u jesen žarko crvena. Ta crvena boja također dolazi od pigmenta koji ima ulogu u ovom procesu recikliranja. Njega pak stablo proizvodi u trenutku početka skladištenja korisnih elemenata iz lišća, a uloga mu je da zasjeni klorofil i spriječi ga da dođe do sunca i proizvede višak energije te tako našteti skladištenju.

Dakle, crveni i ljubičasti pigmenti štite proces recikliranja dok god se klorofil sam ne raspadne. Na ovaj način drveće sačuva i do 50 posto dušika i fosfora za gradnju novih krošnji u proljeće iduće godine.

Radi se o energetskoj učinkovitosti kakvu samo priroda može osmisliti. Prije zimskog sna, još kratko, svega koji tjedan, možemo uživati u ovom jesenskom vatrometu boja.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr