Iz Kriznog stožera Metković kažu kako iz akumulacijskog jezera Jablanica nije ispuštana voda kada je bio nizak vodostaj i kada je to trebalo učiniti. Kada se jezero napunilo, voda je morala biti puštena, a to se poklopilo s obilnom kiša i jugo. Puštanjem vode iz jezera došlo je do dva vodena vala koja su noćas pogodila Metković.
Pročitajte i ovo
Sramotan slučaj
Dječaku odobren vrtić samo na pola sata dnevno: "Taman obuče šlapice, otpjeva himnu i ide ća"
kolektivna dženaza
FOTO Potresni prizori iz Jablanice: Tisuće ljudi oprostile se od žrtava stravičnih poplava
Profesor geologije krša na PMF-u Marjanac Tihomir kaže kako je teško predvidjeti bi li bilo moguće izbjeći današnje stanje u Metkoviću da se akumulacijsko jezero praznilo na vrijeme, no siguran je da su dva vodena vala dodatno pogoršala situaciju.
>> Stanovnici Metkovića: Ljudi su u panici, a grad je paraliziran
>> Neretva najviša u posljednjih 50 godina, zatvorene škole i granica
'Kod akumulacijskih jezera itekako je bitno da se na vrijeme prazne jer se na taj način nataloženi sediment čisti. Jezeru Jablanica, koje prima veliku količinu vode, smanjen je volumen sedimentom koji se iz pritoka taložio od kada je jezero sagrađeno, znači od kraja 1960.', objasnio je profesor Marjanac. Dodao je kako je kapacitet Jablanice zbog toga svake godine sve manji i manji i kada dođe do toga da voda mora van, ne mogu se birati idealne vremenske prilike.
'Tijekom ratnog doba nitko nije brinuo o jezeru Jablanica jer su imali važnijih briga, a i pristup jezeru bio je gotovo nemoguć. Ne znam jesu li nakon rata uspjeli nadoknaditi propušteno', tvrdi Marjanac. Ističe da je kompletno pražnjenje jezera i čišćenje sedimenta jako velik pothvat u koji sumnja da bi se itko upuštao.
'Mudrost starih nije za baciti'
Profesor Marjanac kaže kako su ljudi zaboravili da zima može biti kišovita pa ih ovolika količina oborina iznenadi, a razlog poplava djelomično leži i u neplaniranoj gradnji. 'Kada je brana u Jablanici izgrađena nizvodno je bilo jako malo naselja. S godinama je to područje naseljavano. Ljudi su prije kuće radili na brdima, a danas se za takve stvari ne mari i većinom se naseljavaju doline. Svi znamo što se događa s dolina za vrijeme obilnih oborina', kaže.
Ističe kako sinjsko područje ima mjesto koje se zove Otok i koje je smješteno na povišenom dijelu doline kako kod izlijevanja rijeka ne bi bilo poplavljeno. 'Mudrost starih ipak nije za baciti', zaključio je profesor Marjanac.