EKSKLUZIVNO Kamate na 'švicarce' režu se na pola

Ministar financija mjesecima je najavljivao, a Vlada danas usvaja Zakon o potrošačkom kreditiranju koji regulira utvrđivanje kamata, ali i obveze banaka prema klijentima.

Pročitajte i ovo Bolje biti dužnik, nego štediša Banke u Hrvatskoj trljaju ruke, ali građani zbog jedne stvari mogu biti zadovoljni Financijski savjetnik poručuje građanima Za sve koji razmišljaju o kreditu: "Vi birate hoćete li imati miran san u kunama ili eurima"

>> Kredit u švicarcima: U 7 godina preplatio oko 72.000 kuna!

Najveći problem za mnoge građane bili su krediti koje su uzimali u švicarskim francima, a banke kako je švicarski franak 'plivao' povećavale kamate, a pravila su bila više nego nejasna.

Tako bi ugovore koje su imali i velike tečajne razlike veće od 20 posto, kamate vratile na početak ugovornog odnosa. Novim izračunom obračuna kamata s dosadašnjih najviše 5 posto trebala bi biti 2,5 posto.

Tko sve ima kredite u švicarskim francima

Kod građana koji imaju kredite u švicarcima postotak kredita koji se ne mogu naplatiti je s 8 posto prije krize sada porastao na 12 posto, a u ovom slučaju govorimo o milijardama kuna koje građani ne mogu vraćati.

Trenutačno od 56 milijardi kuna stambenih kredita na švicarce otpada njih 20 milijardi ili 40 posto.

Manja kamata retroaktivno

Ovaj Zakon, kada stupa na snagu 1. siječnja, s manjom kamatom primjenjivao bi se na sve koji su uzeli kredit u švicarskim francima i banke bi im obračunavale novu kamatu.

No, ono što je važno u tom slučaju, građani bi s takvim kreditima dobili novu kamatu, ali ne i naknadu ili isplatu razlike koju im je banka naplaćivala. Povrat novca mogu tražiti na sudu.

300.000 'loših' kredita

Vlada misli da će ovim zakonom zaštititi, kako kažu, slabiju stranu - potrošače. A u ovom trenutku je skoro 300.000 blokiranih računa i sve veći postotak kredita koje građani ne mogu otplaćivati. 2008. nije se moglo otplaćivati 5 posto stambenih kredita, a na kraju 2012. nenaplaćenih kredita je 12 posto.

Koliko gube banke

Banke u ovom slučaju gube od 300 do, u najgorem scenariju, 600 milijuna kuna na kamatama koje moraju obračunavati u manjem iznosu. I ne čudi da je HNB imao primjedbe i da je pregovaranje ministra Linića i banaka trajalo mjesecima, a na kraju je očito ministar odlučio krenuti u ovu borbu.

Dopušteni minus ostaje - Linić propisao kako ga banke smanjuju

Linić pak nije dobio političku utakmicu sa svojim partnerima oko dopuštenog minusa koji je želio ograničiti na jednu plaću. On ostaje isti.

Kako banke smanjuju minus - bez obavijesti klijentu ništa

Znači, sada banke klijenta kojem žele smanjiti minus moraju pismeno obavijestiti 30 dana prije da mu se umanjuje minus.

Isto tako, dužne su mu odmah ponuditi da razliku za umanjeni minus otplate u 12 rata.

Onaj klijent kojemu banke ne ponude mogućnost da razliku minusa otplati na 12 rata, ne mora prihvatiti umanjenje istog. Tu banke neće kao kod 'švicarca' izgubiti puno, sa sadašnjih 800 zarada bi pala na 750 milijuna kuna na godinu.

Što je s ostalim kreditima

Što se tiče ostalih kredita, a oni su u eurima i još uvijek službenoj valuti kuni, Ministarstvo financija propisuje jasno utvrđene kamate koje bi mogle biti manje, jasne marže koje moraju biti obrazložene i također očekuju da budu manje.

Banke dobivaju još jasnije pojašnjenja da su dužne klijenta pismeno obavijestiti o mogućim promjenama, ali i da su dužne obavijestiti klijenta o kreditnim rizicima.

Što mogu banke

Banke, točnije čelnici financijskog sektora, prošlog tjedna bili su kod premijera, a susretu je nazočio i guverner Središnje banke. Bankari su se žalili na nepravomoćnu presudu, ali i upozorili Vladu da će usporiti kreditiranje građana i države zbog pravne nesigurnosti.

Od čega će živjeti banke

No, banke su posljednjih godina sjajno živjele od kreditiranja države, a dobro od kreditiranja građana. Banke koje su u stranim rukama zapravo su podružnice velikih bankarskih grupacija koje su godinama svojim bankama maticama donosile sjajne prihode i veće od uobičajenih.

Istodobno, banke imaju velike probleme i s kreditima koje su davale prije krize sektorima koji su jednostavno 'potonulI' u krizi ili na projektima koji su sve samo ne profitabilini.

Sada predstečajnim nagodbama banke spašavaju što se spasiti da s državom. No, i vodeći bankari sada spašavaju i svoje, možda i nepromišljene, investicije s državom. A ako to spase, spasili su i svoje fotelje. Apsurdno, ali istinito, predsjednici uprava velikih banaka više nego ikada trebaju pomoć države.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook