Republika Hrvatska uskoro bi se mogla naći na sudu, a žele je tužiti upravo oni koji su se za nju borili i pomogli u njezinu stvaranju. Razlog tužbe je naknada štete.
Podijelite
Zajednica povratnika već 10 godina traži poseban Zakon kojim bi se pomoglo stradalim poljoprivrednicima i obrtnicima, no odgovor nisu dobili niti od jedne dosadašnje Vlade. Anamarija Kovčalija Francem iz Dalja jedna je od onih kojima je rat uzeo sve.
U djetinjstvu, njezino dvorište bilo je puno radnih strojeva i stoke, a u sklopu obiteljske kuće nalazila se trgovina.
Pravo na obnovu ostvarili su za trećinu kuće, sve ostalo, obitelj ratnog zapovjednika daljske policije, stvarala je iz temelja.
"Niti je bilo ikakvih mogućnosti da se nama ponudi da dobijemo traktore, da dobijemo neke povoljnije kredite", kaže Francem.
Prema procjenama Zajednice povratnika Hrvatske, takvih je obitelji oko 70 tisuća, a ratna šteta na njihovoj imovini, oko 15 milijardi kuna. Predsjednik zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Branko Pek kaže da ne razumije zašto vladajući ne žele pomoći u obnovi ovih krajeva.
"Zamislite da se upumpa u ta ratom stradala područja tih 15 milijardi kuna pa to bi živnulo samo tako, ja ne razumijem zašto niti jedna Vlada do sada nije htjela uopće slušati", kaže Pek.
Iako su se za nju borili, hrvatski povratnici zbog toga najavljuju tužbu protiv vlastite države od koje će zahtijevati naknadu štete. Pek kaže i da su se oni potrudili napisati prijedlog Zakona o naknadi ratne štete, no nikakav odgovor nije stigao.
Pričekat će do kraja godine
Predsjednik zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović za Dnevnik Nove TV rekao je da su na današnjoj sjednici odlučili da će pokušati još jednom pokrenuti pitanje donošenja Zakona o naknadi ratne štete što smatraju najboljim rješenjem i za one ljudi koji su na ratnom stradalim područjima pretrpjeli štetu i za Republiku Hrvatsku.
Rekao je i da će to pokušati ostvariti s institucijama Republike Hrvatske, s Vladom, a premijeru Andreju Plenkoviću dosad je i uputio dva pisma u kojima piše da traže nastavak postupka za donošenje Zakona o naknadi ratne štete.
Josip Kompanović (Foto: Dnevnik.hr)Foto:
DNEVNIK.hr
"Još uvijek nisam dobio odgovor, ali u petak imamo sjednicu Upravnog odbora Zajednice povratnika Hrvatske na kojoj će biti izaslanik premijera Nikola Mažar koji se dosad svaki put pojavljivao. Zahtijevat ćemo da se do kraja ove godine pokrene postupak donošenja tog Zakona jer povratnici na to imaju moralna i sva druga prava", kaže Kompanović.
Poručio je i da će pričekati do kraja godine, a zatim će učiniti ono što im je jedino preostalo, a to su, najavljuje, tužbe. Kompanović pak kaže da vjeruje da će se premijer Plenković oglasiti jer smatra da on ima veliko razumijevanje za ratom stradala područja.
"Vjerujte mi, meni kao branitelju, a i svim mojim prijateljima iz Zajednice povratnika koji su također branitelji, nikome od nas ne podnosi se tužba protiv vlastite države. Pokušat ćemo sve da do toga ne dođe, ali Bože moj, ako ne bude razumijevanja mi jednostavno nemamo drugog izbora", poručio je Kompanović.
Podršku im je pružio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Ratna šteta unazadila je i Vukovar u kojemu je danas manje stanovnika nego što ih je nekad bilo zaposlenih. Dok je bruto društveni proizvod drugdje rastao, na istoku je padao.
"Ratna šteta u gradu Vukovaru procjenjena je na iznos devet i pol milijardi kuna s tim da je to izravna ratna šteta, a ona neizravna se procjenjuje na višestruko veće iznose" kaže Penava.
Štetu u Vukovaru trebao bi ublažiti Zakon o obnovi i razvoju koji se još uvijek usuglašava s Bruxellesom. Sva ostala mjesta, uključujući i Dalj, nisu dobila priliku nastaviti ondje gdje su nekad stali.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.