Za one kojima treba nacrtati: Znate li što činimo našoj pitkoj vodi?

Problem pitke vode i dalje je gorući problem u svijetu, uz sav tehnološki napredak, a stručnjaci predviđaju da će u budućnosti ta tekućina, koja doslovno život znači, biti vrjednija od nafte. Na svijetu trenutačno postoji 57 zemalja koje se mogu pohvaliti čistom pitkom vodom od koje bilo koji turist neće imati neugodnih posljedica. Među njima je i Hrvatska.

Pročitajte i ovo Smeće u jamama Izvori pitke vode zatrpani otpadom: HGSS i speleolozi upozorili na loše stanje hrvatskog podzemlja

Pročitajte i ovo ŠTO ZAPRAVO PIJEMO? Spas za pola izvora pitke vode u Hrvatskoj: Akcije čišćenja jama i špilja udvostručile su se od proljeća

Među deset zemalja s najčišćom i najzdravijom vodom iz pipe našle su se Švicarska, Norveška, Luksemburg, Francuska, Austrija, Italija, Velika Britanija, Švedska, Njemačka i Novi Zeland zahvaljujući očuvanim prirodnim ljepotama iz čijih izvora crpe vodu, kao što su primjerice Alpe, ali i strogim državnim direktivama koje čuvaju okoliš te kontroliraju čistoću vode.

I dok se te zemlje mogu pohvaliti čistoćom vode jednakom onoj u boci, velik dio svijeta bori se s njezinom nestašicom, ali i onečišćenjem.

VODA ŽIVOT ZNAČI
2,2 milijarde ljudi nema sigurnu pitku vodu.
3 milijarde ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenu kod kuće poput pranja ruku, najvažnije i najjeftinije zaštite od koronavirusa.
Više od 80 % onečišćene vode uzrokovano je ljudskim aktivnostima bacanja otpada u rijeke ili mora bez uklanjanja zagađenja.
Svaki dan gotovo 1000 djece umire zbog nedostatka pitke vode, bolesti uzrokovane zagađenom vodom i neprimjerenom sanitacijom.
Otprilike 70 posto vode svijeta koja se crpi iz podzemlja, rijeka i jezera koristi se za navodnjavanje. U Hrvatskoj čak polovicu pitke vode čini ona iz njezina krša, odnosno iz podzemlja.

Dok se šećete svojim gradom, planinarite Velebitom ili vozite bicikl po Istri, ispod vas nalazi se splet podzemnih kanala, nama nevidljiv sustav koji čuva najveći dio naših zaliha pitke vode. Nažalost, čuva i nečije obiteljsko nasljeđe koje nikako ne bi trebalo ostavljati sljedećim generacijama.

U Hrvatskoj je dosad istraženo ugrubo oko 10.000 speleoloških objekata, odnosno špilja i jama koje su zabilježile sve speleološke udruge diljem Hrvatske, od Istre do Dubrovnika. Od ukupnog broja njih je 800 onečišćeno, što znači da je gotovo 10 posto špilja i jama u Hrvatskoj onečišćeno. Najgora je situacija u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Voda koju pijemo u našem se kršu ispire kroz sve te stvari koje su ljudi odbacili na krivo mjesto, u crnu rupu daleko od pogleda većine. Tu su lonci, čizme, boce i sva ta plastika koja se u mraku i hladnoći jame neće raspasti ni za 200 godina, ali svih tih godina kroz smeće će se ispirati voda, baš ona koju svakodnevno pijemo.

Čišćenje Mikića jame (Foto: PR)

Hrvatski speleolozi i HGSS svjesni su toga velikog ekološkog problema te se u akcijama Čistog podzemlja trude očistiti hrvatski krš i educirati sunarodnjake o tome koliko je njegova čistoća bitna za pitku vodu, ali i bioraznolikost na tom području.

Borbu za očuvanje pitke vode podržava i Lidl Hrvatska, koji je inicijativi ''Čisto podzemlje'' u ožujku 2020. donirao 200.000 kuna u sklopu partnerstva Lidlova brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja. Ta sredstva speleolozima iz Čistog podzemlja predstavljaju vrijedan resurs u njihovim plemenitim naporima da očiste jame i špilje i na taj način svima nama osiguraju čistu pitku vodu.

Zahvaljujući donaciji dosad su uspjeli očistiti čak šest lokacija i iz njih izvaditi više od 25 kubika otpada, što je višestruko povećalo broj takvih akcija na godišnjoj razini. Osim Mikića jame u Karlovačkoj županiji, čijem je čišćenju prisustvovala i naša redakcija, očišćene su i Pazinska jama u kanjonu Pazinčice, dva izvora na području Zagorske mrežnice, Kukor špilja u okolici Makarske te jama u Cetinskom kraju. Očišćena su i dva izvora rijeke Zagorske Mrežnice te je provedena akcija čišćenja hidrološki vrlo važnog ponora Pazinčice.

Otpad unutar Mikića jame (Foto: PR)

Vađenje otpada iz vertikalnih objekata kao što su jame nije jednostavno, zahtijeva edukaciju i osposobljenost ljudi koji ga vade. Zato ne bacajte smeće u špilje i jame, a onečišćene objekte prijavite na stranici inicijative Čisto podzemlje ili na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Čuvajmo naše vode i time pomozimo speleolozima i HGSS-u u akciji čišćenja čak 800 onečišćenih jama i špilja diljem Hrvatske.