Već sutra prvi na dnevnom redu bit će slučaj 37-godišnjeg Krešimira Gilje, nepravomoćno osuđenog na sedam godina zatvora za ubojstvo Mirka Rimca i ranjavanje Ive Jurić i Berigoja Vukojevića u zagrebačkom kafiću Stars u podnožju Cibonina tornja u listopadu 1999. Dan kasnije, 7. listopada, vrhovni suci odlučivat će o žalbama Josipa Gucića (59) i USKOK-a na nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda iz rujna 2006. kojom je jedan od najpoznatijih hrvatskih tajkuna osuđen na dvije godine zatvora zbog podmićivanja financijskog sudskog vještaka Antuna Čeovića s 25.000 eura. Gucić je vještaku ponudio 50.000 eura mita, a on je zauzvrat s optuženim Vinkom Vuletićem u nalazu o poslovanja NIK-a, tekstilnoj tvrtki koju je posjedovao Gucić, trebao utvrditi da je Gucić poslovao po zakonu te da nije bilo malverzacija.
Pročitajte i ovo
Vještak je zbog primanja mita osuđen na četiri godine zatvora, Vuletić zbog pomaganja u podmićivanju na dvije i pol godine, a zbog istog kaznenog djela godinu dana zatvora dobio je Gucićev poslovni partner Krsto Romić. 15. listopada Vrhovni sud trebao bi raspravljati o slučaju ubojstva i pokušaja silovanja 20-godišnje studentice Kristine Šušnjare iz Trilja, odnosno nepravomoćnoj presudi splitskog Županijskog suda iz listopada 2008. kojom je za taj zločin na 31 godinu zatvora osuđen 27-godišnji Luka Pezelj. Osim obrane optuženog, tom presudom bilo je nezadovoljno i tužiteljstvo koje je tražilo maksimalnu kaznu od 40 godina. Pezelj je, inače, mjesec dana nakon presude pokušao samoubojstvo u splitskom zatvoru u Bilicama.
Slučaj Nevenke Tuđman, kćeri prvog hrvatskog predsjednika, po treći će se put naći na Vrhovnom sudu 21. listopada. Ona je, naime, nakon dva ponovljena suđenja, u prosincu prošle godine na zagrebačkom Županijskom sudu po treći put oslobođena optužbe za nezakonito posredovanje, odnosno da se koristila svojim društvenim položajem i ugledom te bivšem poslovnom partneru Igoru Kneževiću namještala poslove i za to u četiri godine dobila gotovo milijun kuna provizije. Vrhovni sud morat će utvrditi je li u tom predmetu nastupila apsolutna zastara, kao što to tvrdi obrana optužene, ali i prvostupanjski sud koji je, kod donošenja presude, zaključio da deset zastara nastupa potkraj veljače 2009. U USKOK-u, koji je podnio žalbu, smatraju, pak, da navodne kriminalne radnje optužene nisu završile u veljači 1999., od kada traje desetogodišnji zastarni rok. (Hina)
