U Vranjicu i okolici do danas je 400 ljudi umrlo od bolesti povezanih s udisanjem ili gutanjem azbestnih čestica iz bivše tvornice Salonit, a ljudi i dalje obolijevaju, kažu u tamošnjoj građanskoj inicijativi i upozoravaju da to područje još uvijek nije dekontaminirano od azbesta.
Tvornica Salonit zatvorena je 2008. godine. Njezin vlasnik Jozo Ćurković pobjegao je u BiH zbog sumnji u malverzacije, dok njegova obitelj iznajmljuje hale tvornice drugim tvrtkama.
Građanska inicijativa "Mjesto koje hoće živjeti" upozorava da su građani Vranjica i dalje izloženi azbestu te da azbestne ploče još uvijek prekrivaju krov tvornice.
"Nedavno smo u Vranjicu imali mimohod u čast žrtvama umrlih od raka mezotelioma. Svjesni smo da grad ne može riješiti problem Salonita, već svi zajedno trebamo pritiskati institucije da oni obave posao. Mimohodom smo željeli probuditi svijest kod građana o opasnosti od azbesta, da razumijemo koliko je to još uvijek opasna stvar, te koliko je bitno riješiti taj problem", kazao je za Hinu član građanske inicijative Marin Mandić, ujedno predsjednik mjesnog odbora Vranjica.
Mezoteliom je rijetka, agresivna vrsta raka koja nastaje u tankom sloju tkiva koji prekriva unutrašnje organe, a najčešći uzrok je izloženost azbestnim vlaknima.
Mandić kaže kako inicijativa na svojoj internetskoj stranici objavljuje priče oboljelih mještana, što nailazi na veliki interes građana, zanima ih što se događa i zašto ljudi umiru. Upozorava da je zbog propale tvornice njihovo mjesto i dalje prepuno azbesta koji je zabranjen još 2006. godine.
"U jakoj oluji koja je pogodila šire splitsko područje u srpnju ove godine, azbestne su ploče letjele i razbijale se, doslovno, svugdje. Usitnjene se i danas nalaze rasute uz cestu pored tvornice Salonit, te ih vozila dodatno mrve i vjetar raznosi po okolici", upozorava.
Kao jednu od crnih točaka Mandić ističe gradsku plažu Kosica.
"Priobalno područje tvornice Salonit, na koje se godinama odlagao tehnološki otpad iz tvornice, s vremenom je pretvoreno u nasip koji se danas koristi kao gradska plaža Kosica. To je crna točka onečišćenja okoliša, jedna od ukupno osam u Hrvatskoj", ističe Mandić.
"Trenutno se na splitskom području od mezotelioma liječi 25 oboljelih. Tvornica Salonit u najboljim vremenima radila je u tri smjene i imala 1100 radnika. Ljudi su svoju radnu odjeću punu azbestnih čestica odnosili svojim kućama na pranje, pa bi tako stradavale i supruge radnika iz šire splitske okolice, koje nikada nisu bile u krugu tvornice Salonit", napominje Mandić.
Fond za zaštitu okoliša potvrdio da je potrebna sanacija
Da je potrebna daljnja sanacija potvrđuju i u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kažu da su pokrenuli aktivnosti oko sanacije obalnog dijela Kosice u Solinu, ali i da je sanacija prostora tvornice i tvorničkih hala obveza vlasnika bivše tvornice.
Oko sanacije Kosice Fond navodi da je Ministarstvo zaštite okoliša sredinom listopada objavilo Poziv za izravnu dodjelu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ukupna procijenjena vrijednost projekta s PDV-om iznosi oko 7,5 milijuna eura, od kojih je iz NPOO osigurano 5 milijuna eura.
U postupku javne nabave za odabir najpovoljnije ponude za izvođenje radova pristigle su dvije ponude te je u tijeku njihova evaluacija, a pokrenute su i aktivnosti za objave postupaka nabave za stručni i projektantski nadzor te voditelja projekta.
"U tijeku je ishođenje Odluke o posebnoj uporabi pomorskog dobra te postupak građevinske dozvole koju izdaje Splitsko-dalmatinska županija", odgovaraju iz Fonda.
Podsjećaju i da su od 2008. do 2010. financirali uklanjanje azbestnih cijevi iz kruga tvornice Salonit d.o.o. u stečaju. U tom razdoblju sanirana je Mravinačka kava te nogometno igralište u predjelu Vranjica koje je bilo kontaminirano azbestnim otpadom.
Pojednostavljenje postupka isplate naknada
Vlada RH je početkom studenoga uputila u javno savjetovanje Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, kojim se predlažu izmjene odredbi o profesionalnim bolestima uzrokovanim azbestom. Predlaže se dopuna popisa bolesti za koje je utvrđeno da mogu biti posljedica izloženosti slobodnim vlaknima.
Popis bolesti uključivao bi tako pleuralni plak i difuzno zadebljanja pleure, kronični pleuralni izljev, azbestozu, karcinom pluća i mezoteliom, maligni tumori dišnog i probavnog sustava, kao i maligne tumore jajnika.
Kroz izmjene zakona predlaže se pojednostavljenje postupka isplate novčanih naknada za oboljele, koju bi trebali dobiti u cijelom iznosu po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva koje odlučuje o naknadi, umjesto obročne isplate kroz tri godine kako što je sada.
Također bi se omogućilo naljeđivanje prava na dospjelu novčanu naknadu koja nije isplaćena zbog smrti osobe kojoj je naknada priznata.
