Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Neslužbene najave uvođenje obaveze služenja vojnog roka očekivano pozdravljaju iz Hrvatskog generalskog zbora, dok mu se protive nevladine organizacije poput Centra za mirovne studije.


Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, žestoki je zagovornik ponovnog uvođenja neke vrste vojnog roka, pa ne iznenađuje što pozdravlja zasad neslužbenu najavu da bi služenje vojnog roka ponovno postala obveza svih mladića.

Vezani članci Slika nije dostupna ''Militarizacija Hrvatske šteti nacionalnim interesima'' Slika nije dostupna Generalski zbor objavio zaključke s višesatnog sastanka, evo što traže

"Stvari danas nisu kao što su bile prije godinu ili dvije. Stvari su danas složenije po svim pitanjima, od terorizma do naoružavanja susjeda", tvrdi Miljavac, koji kaže da danas, gotovo deset godina od suspendiranja obaveze služenja vojnog roka, Hrvatska nema ni dočasnike ni časnike.

Vojni rok kasnije produžiti

"Potrebna je bar neka vrsta primarne edukacije i mislim da je dobra ideja da se organiziraju kampovi u nekom razdoblju kada nema posebnih aktivnosti u školama ili fakultetima. Da mladi ljudi nauče bar osnove rukovanja oružjem, osnovne stavove, zaštitu, izradu skloništa i slično", kaže Miljavac, dodajući da bi se kasnije možda vojni rok mogao i produžiti na par mjeseci, čime bi se stvorila zavidna snaga koja bi pomogla reagirati bude li za to potrebe.

Iako Hrvatska ima profesionalnu vojsku, Miljavac kaže da to nije dovoljno. "Profesionalne postrojbe nikad nisu obranile državu. Ako je ozbiljna stvar mora se aktivirati i šire stanovništvo", kaže Miljavac, koji priznaje da je ideju ponovnog aktiviranja vojnog roka zagovarao "i kod civilnih i vojnih vlasti" jer smatra da je to nužno s obzirom na situaciju u okruženju.

"Bilo bi prekrasno da se stvari stišavaju i da nema tih ugroza i da se u susjedstvu stvari stabiliziraju, ali to je teško za očekivati. A znate kako se kaže, ako susjedu gori štala ne možeš ići na more", slikovit je Miljavac.

Neozbiljna ideja

Ideji uvođenja vojne obaveze u trajanju od tri do četiri tjedna protivi se Igor Tabak, analitičar portala Obris, koji ju smatra neozbiljnom. "To nije predviđeno u proračunu i traje prekratko da bi dala pravu vojnu obuku. Time "vojni rok" o kojem se priča ne popunjava pričuvu i ne predstavlja izvor kadrova za profesionalnu vojsku i jedva da ispunjava ikakvu obrambenu vojnu funkciju", kaže Tabak.

Najavu da bi vojni rok bio ograničen na mušku populaciju Tabak smatra anakronim jer su i profesionalna vojska, dragovoljno ročništvo i pričuva potpuno otvoreni za žene. "Dolazimo u situaciju da se pod firmu vojnog roka stavlja nešto što s tim nema nikakve veze, a vjerojatno služi samo ispunjavanju dnevnopolitičkih ciljeva i vrlo je upitne svrhe", kaže Tabak, dodajući da takva odluka generira i trošak. 

"Ako bi to trebalo biti zamjena za domaćinstvo, tehnički odgoj ili nastavu prve pomoći, onda spada pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ne pod Ministarstvo obrane", zaključuje Tabak.

Radna mjesta umjesto vojnog roka

Ponovnom uvođenju vojnog roka protivi se Centar za mirovne studije u kojem smatraju to pogrešnom odlukom. „Zemlja koja nije uspjela uvesti ni kurikularnu reformu sada mladima nameće neku vrstu vojnog obrazovanja“, kaže Gordan Bosanac iz CMS-a, dodajući da mladi u Hrvatskoj danas nemaju kvalitetno obrazovanje u smislu tolerancije i otvorenosti.

"Mladi i sami kažu da im trebaju radna mjesta i bolje bi bilo da taj novac koji namjeravaju utrošiti u vojni rok ulože u radna mjesta ili u kurikularnu reformu", kaže Bosanac, dodajući kako vjeruje da će se, u slučaju uvođenja vojnog roka ponoviti to da će većina mladih uložiti prigovor savjesti i zatražiti civilnu službu.

"Nadamo se da će Ministarstvo obrane odustati od te namjere jer to vodi u daljnju militarizaciju djece, a to im je najmanje potrebno", zaključuje Bosanac.

Berislav Rončević, bivši ministar obrane u vladi Ive Sanadera, u čijem je mandatu suspendirano obavezno služenje vojnog roka, o ovoj temi nije htio razgovarati. "Taj dio mog života je završio, sad sam u nekom drugom svijetu", poručuje Rončević.

Antunović: Kritike su neutemeljene

Željka Antunović, Rončevićeva prethodnica na čelnom mjestu Ministarstva obrane iz vremena vlade Ivice Račana, pretpostavlja da su ovi što predlažu ponovno uvođenje vojnog roka dobro promislili i procijenili kapacitete koji će nam trebati u budućnosti. "Ovog trenutka nemam ni jednog razloga ne vjerovati da su prijedlozi utemeljeni na nekakvim analizama", kaže Antunović, koja kritike ponovnog uvođenja vojnog roka ne smatra utemeljenima već provizornima.

"Oni koji misle da nam ne treba edukacija mladih naraštaja za potrebe obrane trebali bi otvoriti raspravu o tome trebaju li nam uopće oružane snage. Jer ako ih imamo onda moramo izdvajati sredstva i za obuku", kaže Antunović, dodajući da dosad nije čula da netko predlaže da Hrvatska bude potpuno demilitarizirana. Ona bi se, kaže, protivila takvom stavu.

Za uvođenje 52 posto ispitanika

Istraživanje objavljeno u travnju 2016. godine na 680 ispitanika, koje je proveo portal EduCentar, pokazalo je da gotovo 52 posto ispitanika smatra da bi trebalo uvesti obavezni vojni rok jer je on odličan za stjecanje discipline i radnih navika. Ispitanici ističu kako mnogo mladih nema nikakve odgojne discipline, nemaju poštovanje prema radnoj navici i taj pojam im je nepoznat.

Vjeruju kako je vojni rok dobar oblik odgoja koji je potreban većini muškaraca.