MUP godinama provodi kampanju "Manje oružja, manje tragedija". Svrha kampanje je spriječiti zlouporabu vatrenog oružja, ali eksplozivnih tvari i svih ubojitih sredstava. Ove godine, kampanja se zasniva na stvarnim iskustvima građana koji su pronašli i policiji predali oružje.

Galerija Velimir Tišma Akcija Manje oružja, manje tragedija Velimir Tišma +3 Velimir Tišma

Kampanja "Manje oružja, manje tragedija" za cilj ima spriječiti zlouporabu oružja. Građani mogu dragovoljno, bez ikakvih sankcija predati oružje koje pronađu ili imaju u svojem domu.

Vezani članci Nasilje nad ženama: Ilustracija Alarmantni podaci: Raste broj ubijenih žena u Hrvatskoj - "Svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje" Policija otkrila arsenal ilegalnog oružja Skrivao bogat arsenal ilegalnog oružja na imanju: Policija spriječila moguću tragediju i objavila detalje otkrića

"Cilj nam je senzibilizirati javnost i građane da dragovoljno predaju ulegalno oružje koje posjeduju bez ikakvih sankcija. Kampanja je krenula 2007. godine i ocijenjena je kao jedna od najuspješnijih akcija od strane UN-a koji se u startu priključio kao partner", rekao je voditelj službe prevencije PU zagrebačke Velimir Tišma.

Kampanja je prošle godine modernizirana. "To smo napravili pod sloganom 'Učinite svoje okruženje sigurnijim'. Tu smo aplicirali i na određena novčana sredstva europskih fondova. Želimo da građani i dalje znaju kako mogu bez ikakvih sankcija predati ilegalno oružje", istaknuo je Tišma.

Prikupljeno je puno ilegalnog oružja, no zabrinjavaju podaci da nelegalnog oružja u domovima građana ima još.

"Prikupili smo više od 345.590 komada zabranjenog oružja iz kategorije A - to je automatsko oružje, njega je bilo više od 5400, i čak više od 5500 kilograma eksploziva tijekom ovih godina provedbe kampanje", dodao je Tišma.

Ilegalno oružje ugrozilo volontere i vatrogasce

Ilegalno oružje nakon potresa ugrozilo je hitne službe na terenu, posebno vatrogasce, ali i volontere koji su došli pomoći građanima.

"Ono što smo sada primijetili, u potresom pogođenim područjima, na području Sisačko-moslavačke županije pa čak i na području Zagrebačke županije, gdje naši vatrogasci i volonteri dolaze građanima u pomoć i tijekom pružanja intervencija - imali smo situacija u kojima su na tavanima pronađena minsko-eksplozivna sredstva i na taj način se dovode u opasnost i pripadnici hitnih službi koji pružaju intervenciju", kazao je Tišma.

Kampanja temeljena na stvarnim događajima

Velimir Tišma Manje oružja, manje tragedija (Foto: MUP)

Smatra da je bitno napomenuti da je kampanja temeljena na stvarnim događajima i iskustvima građana koji su pronašli oružje i o tome obavijestili policiju.

"Kupila sam staru kuću i u dimnjaku pronašla pištolj. Nisam ga dirala... Odmah sam zvala 192", iskustvo je 46-godišnje Dragice.

"Čistio sam staru staju i pronašao torbu punu streljiva, bombi i detonatora... Odmah sam nazvao policiju!", riječi su 62-godišnjeg Mileta.

"U napuštenoj kući pronašli smo skladište oružja. Nismo ga dirali... Pozvali smo policiju", kazali su 16-godišnjaci Luka, Ivana i Marin.

"Odlučila sam dragovoljno predati oružje mojeg pokojnog supruga. Živim za svojeg unuka", rekla je 65-godišnja udovica.

"Šetali smo šumom i pronašli smo 30 mina, 60 upaljača i 50 bombi. Pozvali smo smjesta policiju", kazali su Janko, Tvrtko i Ivan.

Velimir Tišma Manje oružja, manje tragedija Foto: MUP

Nakon poziva građana policajci dolaze u civilu

"Apelirao bih na građane da, bez ikakve sumnje, nazovu na 192. Mi u takvim situacijama diskretno pošaljemo naše policijske službenike u civilnoj odjeći u civilnom vozilu koji dođu na adresu i diskretno eksplozivne tvari izuzmu. Kad ih prikupimo, mi ih i uništimo kasnije na siguran način i mislim da je to najbolji put", rekao je Tišma.

Većina oružja koje građani predaju policiji potiče iz Domovinskog rata od kojeg je prošlo 30 godina. Oružje je desetljećima na tavanima, u podrumima, nije držano u potrebnim uvjetima i kao takvo je vrlo opasno.

"Svako takvo oružje i minsko-eksplozivna sredstva, ako nisu na pravilan način skladištena, godinama korodiraju i dovode u opasnost i vlasnika i obitelj gdje se nalaze", rekao je Tišma i navodi da u situaciji pandemije korone i potresa ta opasnost postaje još veća.

Ugrožena djeca

"Imali smo situacije da djeca i dječja radoznalost dovedu do toga da nastane puno veća tragedija. Imali smo primjera gdje su nam na javnim mjestima, pored kontejnera za smeće, građani ostavljali ručne bombe i na taj način dovodili u opasnost sve osobe koje su prolazile i nalazile se u blizini kontejnera", opisao je Tišma.

Bilo je i vijesti u kojima se odbačeno oružje pronalazilo u šumama i na zabačenim mjestima, u vlazi ili zakopano pod zemljom.

"Građanima u takvim situacijama savjetujemo da nikako ne diraju i ne provjeravaju sadržaj i o kakvom se oružju radi. Najbolje je označiti takvo mjesto gdje se oružje nalazi i o tome obavijestiti policiju na 192. Mi ćemo doći u kratkom vremenu i naši djelatnici protueksplozijske službe će to u kratkom vremenu riješiti", kazao je Tišma.

Kazne za držanje oružja - godine zatvora

Treba znati i da je držanje ilegalnog oružja Kaznenim zakonom kažnjivo. "Građani dobrovoljno mogu predati oružje i tada je to bez ikakvih sankcija. Mi kao policija tu ne poduzimamo nikakve izvide. U onim situacijama kad mi pokrenemo krim istraživanje i dođemo u situaciju da utvrđujemo okolnosti prekršaja ili kaznenog djela, tad je zakonodavac propisao kaznu zatvora do tri ili pet godina, ovisno o kakvom je djelu ili kategoriji oružja riječ, odnosno je li u pitanju posjedovanje, izrada ili je kazneno djelo počinjeno na neki drugi način", rekao je Tišma.

A oružja je, pretpostavlja se, još puno u domovima hrvatskih građana. "Na razini EU-a je 2017. godine bilo jedno istraživanje. Ukupno je procjena da je na području svih članica EU-a još uvijek prisutno oko 35 milijuna ilegalnog oružja. Od te brojke, za Hrvatsku je procjena da je nekih 186.000 ilegalnog oružja, što je velika brojka", kazao je Tišma.

Prema nekim podacima, ta bi brojka mogla biti i duplo veća. Navodi i da je povećan broj predaja oružja u siječnju. Građani gotovo svakodnevno vraćaju oružje koje pronalaze ili drže godinama u svojim domovima. Ima ga svakakvog, od onog koje više nije uporabljivo, do oružja koje je korodiralo toliko da je svako pomicanje opasno.

"Neko oružje moramo uništiti na mjestu na kojem je pronađeno jer je opasno za transport", objasnio je Tišma i još jednom apelirao na građane da bez sankcija predaju ilegalno oružje. "Kasnije, kad se dogodi tragedija, onda je kasno", istaknuo je.

Tragedija se može spriječiti

Osim toga, pravovremenom predajom oružja policiji sprječava se njegova zlouporaba, ali i prodaja na crnom tržištu. Potresi i pandemija koronavirusa nisu pomogli u situaciji kad brojni građani još uvijek čuvaju oružje iz samo njima poznatog razloga.

Građani koji imaju saznanja da njihov susjed, sugrađanin ili netko čuva oružje - trebaju takvo saznanje prijaviti policiji.

"Anonimno se mogu prijaviti na 192 ili putem aplikacije. Imat ćemo situaciju da nam mladi postanu radikalizirani i dovedu u opasnost nekog drugog. To treba prijaviti jer to je nešto što graniči sa zdravim razumom", zaključio je Tišma.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju