Velik interes za obnovom zgrada, obustavlja se jedan uspješni projekt

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević danas su na konferenciji za novinare objavili rezultate javnog poziva o energetskoj obnovi višestambenih zgrada, koji je bio otvoren krajem listopada lani, a zatvoren krajem siječnja 2017. 

Pročitajte i ovo Cijene više za 30 posto VIDEO Pogledajte kako je ministar reagirao na podatak o skupljim proizvodima: "Katastrofa, tragično!" Sjednica Vlade Plenković o ključnom dokumentu: Otkrio prognoze za 2025. godinu

Prihvaćeno je 616 projektnih prijedloga energetske obnove višestambenih zgrada koji imaju svu potrebnu dokumentaciju, što će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 100.000 kuna, a najviši 13 milijuna kuna.

Na presicu je stigao i premijer Andrej Plenković, koji je uvodno kazao da se ove aktivnosti financiraju iz operativnog programa EU-a Konkurentnost i kohezija, "jednog od najbitniih fondova EU-a kojim financiramo brojne projekte korisne za hrvatske građane". Kazao je kako su dobili čak 648 prijava, a prihvaćeno je 616 projekata. Za te će projekte biti zatraženo ukupno 629 milijuna kuna, pri čemu će europskih sredstava biti 60 posto, a 40 posto daju suvlasnici višestambenih zgrada.

Pozitivni učinci za niz segmenata

"Na taj će se način u budućnosti smanjiti potrošnja energije i emisije CO2, potaknut će se građevinski sektor, i mislim da ćemo imati multiplicirajuće učinke ovog jako dobrog projekta, koji ima vrlo konkretan, opipljiv učinak za naše građane", istaknuo je Plenković.

Ministrica Žalac kazala je potom kako je za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije bilo iz EU fondova predviđeno 70 milijuna eura za razdoblje do 2020. godine, a što je ovim natječajem u potpunosti iskorišteno. "S obzirom na to da je natječaj bio objavljen u iznosu od 152 milijuna kuna, mi ćemo sigurno, s obzirom na broj pristiglih prijava, značajno povećati ovu alokaciju i, vjerujem, u cijelosti iskoristiti s potpisanih 616 ugovora ovaj dio koji se odnosi na višestambene zgrade", kazala je Žalac.

Lovro Kuščević kazao je kako je Hrvatska u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurala 100 milijuna eura za energetsku obnovu, pri čemu se 70 posto, odnosno 70 milijuna eura, odnosi na višestambene građevine, a 30 milijuna ide za obnovu obiteljskih kuća. Najviše je projekata stiglo iz Rijeke (128), a slijede oni iz Zagreba (80), Splita (30), Osijeka (27), Pule (25), Labina (22), Pakraca (21), Velike Gorice (20), Zadra (14), Siska i Čakovca (12), itd.

Istaknuo je kako je ovim projektom obuhvaćeno 1,4 milijuna kvadrata stambene površine i više od 17 tisuća kućanstava. Prosječna starost zgrada je 50 godina, a očekuje se, kaže Kuščević, ušteda od 66,8 posto te smanjenje emisije CO2 za 20.500 tona.

Ništa od sufinanciranja nabave A+ kućanskih aparata

"Ovo nije kraj naših programa energetske obnove: naime, 20. veljače ove godine zatvara se natječaj za odgojno-obrazovne ustanove, u koji smo također alocirali 152 milijuna kuna i očekujemo da ćemo ih potrošiti u cijelosti. Također, ovim putem najavljujem da će na jednoj od idućih sjednica Vlade , a svakako do kraja veljače, biti usvojen program energetske obnove zgrada javnog sektora - škola, đačkih i studentskih domova, bolnica i slično. Za taj program, zahvaljujući Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, osigurali smo 211 milijuna eura."

Na pitanje novinara Nove TV Vjekoslava Đaića ministrici Žalac planira li se u skorije vrijeme opet raspisati natječaj za sufinanciranje kupnje visokoenergetski učinkovitih perilica, štednjaka i sličnih kućanskih aparata građanima, ministrica je kazala da to u sklopu njihova operativnog programa ne planiraju.