Čelnik liječničke komore upozorio na galopirajući novi problem i dodao: "Nema tu bojkota. Radit ćemo samo puno radno vrijeme"

Kada dobiju poziv, liječnici prvi kreću na teren, pomažu ozlijeđenima, spašavaju živote, ali ih kronično nedostaje, pa moraju raditi prekovremeno. Slično je i za drugo medicinsko osoblje.

Pročitajte i ovo vlada suzbija spekulacije Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena" Kriza u Francuskoj Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera

"Smjena je 12 sati od 8 do 8 navečer, idući dan sam noćna smjena. Dan nakon toga bi trebao biti slobodan ili slobodan idući dan. Nakon toga bi trebao biti slobodan, ali po pozivu dolazimo po potrebi poslodavca. I po pozivu je 30, 40 sati dodatno“, napominje medicinski tehničar Branko Višnjić.

A za to nije adekvatno plaćen, jer u prekovremenom radu se ne isplaćuju dodaci zbog otežanih uvjeta rada i odgovornosti za živote pacijenata. U prijevodu, kad redovno vrijeme završi i krenu prekovremeni- plaća je manja. I tako posljednjih 6 godina. Zato je Branko podigao tužbu. I nije jedini.

Skupilo se više od 4000 tužbi, a sada je Vrhovni sud odlučio da svi imaju pravo na isplaćene prekovremene.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Zagreb Žarko Rašić napominje kako se kod nekih liječnika cifre za prekovremene penju i preko 100.000 kuna.

"Tu su presude od 40.000 pa do 60.000 tisuća kuna u prosjeku, mada kod nekih koji imaju velik broj dežurstava te cifre idu preko 100.000 kuna", napominje.

Što je ukupno oko 1,5 milijardi kuna, kaže ministar Kujundžić. Tražit će točan izračun svih bolnica. "Tog novca nažalost nema u ovom trenutku, a ako je takva odluka Vrhovnog suda, tražit će se u nekom vremenskom roku", ističe.

Sindikati traže rješenje od Vlade, a Vlada traži dodatno vrijeme kako bi riješila problem.

Rješenje će najvjerojatnije biti novi Zakon o plaćama i radnom vremenu, no još se čeka konačna odluka, a onda će do novog Zakona čekati još 6 mjeseci.

"Jedna stvar mora biti svima jasna, to su novci koje smo mi zaradili i odradili i koje liječnici moraju zaraditi bez obzira jesu li tužili ili nisu tužili", ističe Renata Čulinović-Čaić.

U međuvremenu liječnički sindikati nastavljaju skupljati potpise za bojkot prekovremenih. Akcija se nastavlja 60 dana i u tom roku očekuju da će im Vlada pokazati da misle ozbiljno riješiti problem.

Luetić: "Ne radi se o bojkotu, već o usklađivanju rada sa zakonom"

Gost Dnevnika Nove TV, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić odgovorio je na pitanja hoće li liječnici raditi prekovremeno ako ne bude dogovora s Vladom i hoće li nas tada imati tko liječiti? Komentirao je i presudu Vrhovnog suda.

"Presuda Vrhovnog suda velika je pobjeda prava, zakona i liječnika. Kolege koji su tužili, oni će dobiti novac ovisno o dinamici samih presuda. Također on ovisi od suda do suda, no bojim se da je iznos manji nego je rekao ministar i da iznos sigurno neće dosegnuti niti 800 milijuna kuna", rekao je Luetić i odgovorio na pitanje što je s onima koji nisu tužili.

"Kolege koji nisu tužili, oni mogu čekati reakciju Ministarstva i Vlade, na način da im se ponudi vansudska nagodba ili ako to izostane isto krenuti putem tužbe. Nadam se da će Vlada i Ministarstvo spoznati važnost vansuske nagodbe. Imamo veliki broj liječnika koji nisu tužili, a zaradili je novac. Imamo i 2019. koja većinom nije utužena, a pogrešno je obračunata", napominje.

Bez prekovremenih došlo bi do kolapsa zdravstvenog sustava, no Luetić napominje da se ne radi o bojkotu prekovremenih.

"Ne radi se o bojkotu, već se radi o usklađivanju rada liječnika sa zakonom. Hrvatski zakon propisuje 40 sati rada tjedno i osam sati tjedno mogućnost prekovremenog rada. To je ono što bi liječnici radili.

Puno radno vrijeme. Nema nikakvog štrajka. Puno radno vrijeme i osam sati prekovremenog rada. Trenutno, koliko se radi prekovremeno, radi se o protuzakonitom radu. S toga je zakon koji tražimo nužnost kako bi se ozakonio ovakav rad. Nadam se do potrebe aktiviranja ovih potpisa neće doći, no, to ovisi o Vladi, a ne o liječnicima", ističe.

Smatra kako je novi Zakon nužan i kako bi se otvorila perspektiva mladim liječnicima, ali i svima onima koji su već u sustavu.

"Velik je broj odlaska mladih liječnika iz Hrvatske bez i dana radnog staža u Hrvatskoj. Vidi se eksponencijalni rast. Od 2013. godine do 2019. godine. Zadnje dvije godine veliki broj mladih kolega napušta Hrvatsku, hrvatski zdravstveni sustav, bez da su uopće pokušali raditi u njemu", upozorio je Luetić.