Saboru pak je predložila novi zakon o upravljanju državnom imovinom kojim predviđa da se tri institucije koje danas upravljaju tom imovinom - Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Agencija za promet nekretninama objedine u jednu instituciju - Agenciju za upravljanje državnom imovinom.
Pročitajte i ovo
Današnjom Vladinom odlukom o racionalizaciji agencija i zavoda obuhvaćeno je ukupno 14 pravnih osoba s javnim ovlastima koje zapošljavaju 962 osobe, za njihove se plaće godišnje izdvaja više od 110 milijuna kuna, za zakup i održavanje prostora više od 10 milijuna, za telekomunikacijske usluge više od 4 milijuna kuna, a za intelektualne i druge usluge i više od 32 milijuna kuna godišnje, istaknula je premijerka Jadranka Kosor.
Gašenjem ili spajanjem s drugima broj tih agencija, zavoda, ureda ili centara smanjuje se na tri, a ministarstva ili druga tijela koja preuzimaju poslove tih agencija preuzet će i njihove zaposlenike, kazala je Kosor. Predloženi dokument o reorganizaciji predviđa da će se zaposlenima preuzetima u neku od drugih agencija ponuditi novi ugovor o radu, a da se višku zaposlenih otkaže radni odnos uz otpremninu.
Preuzimanje pak zaposlenih iz agencije u tijelo državne uprave utvrdit će se zakonom po kojem će preuzeti radnici postati državni službenici i namještenici, a one koje se neće moći rasporediti stavit će se na raspolaganje Vladi. Za to vrijeme raspolaganja oni će imati pravo na naknadu plaće, a po isteku vremena raspolaganja i pravo na otpremnimu. Vlada je ujedno nadležna ministarstva zadužila da joj u roku 15 dana dostave zakonske prijedloge kojima se utvrđuje prestanak rada agencija i zavoda, a Ministarstvo financija da izradi financijsku procjenu ušteda zbog smanjenja broja agencija i zavoda.
Prva faza racionalizacije
Ministar uprave Davorin Mlakar ističe da je riječ o prvoj fazi racionalizacije i da će se u drugoj utvrditi koje su agencije osnovane kao uvjet za završetak pregovora s EU. Prema dokumentu o reorganizaciji agencija ukinuo bi se Fond za regionalni razvoj čije će poslove preuzeti Ministarstvo regionalnog razvoja, dok će se poslovi Fonda za razvoj i zapošljavanje podijeliti između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva regionalnog razvoja. Ukinut će se i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja i te poslove preuzima Ministarstvo gospodarstva.
Regionalno središte za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofra iz Divulja pripojit će se Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. Zavod za sjemeničarstvo i rasadničarsto pripojit će se Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, a Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu pripojit će se Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, dok će Državnom centru za konjogojstvo biti pripojena Državna ergelu lipicanaca.
Ukinut će se i Šumarska savjetodavna služba koja će se pripojiti Hrvatskim šumama, dok će se Državnoj geodetskoj upravi pripojiti Hrvatski geodetski institut. Vlada je predložila i ukidanje Agencija za doping u športu i prenošenje tih poslova u nadležnost Hrvatskog olimpijskog odbora. Među institucijama koje će prestati s radom su i Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Agencija za pravno posredovanje i promet nekretninama, a te će se institucije spojiti u novu - Agenciju za upravljanje državnom imovinom što Vlada predlaže i zakonom o upravljanju državnom imovinom.
Ta će agencija nekretninama i dionicama koje su u vlasništvu države, kao i nekretninama i vlasničkim udjelima u HFP-u, a premijerka u novom modelu upravljanja državnom imovinom posebno ističe načelo transparentnosti te daleko veću učinkovitost. Država trenutno, ističe Kosor, u vlasništvu ima udjele u 774 trgovačka društva, u 484 tvrtke može raspolagati tim udjelima, u 241 ne može jer su rezervirane, a 49 tvrtki više ne obavlja poslovnu djelatnost.
Nominalna vrijednost dionica u 484 tvrtke kojima država može slobodno raspolagati je oko 11 milijardi kuna. Taj podatak najviše govori o nužnosti ovog zakona i uređenju tog sustava kako bi se konačno i tih potencijalnih 11 milijardi kuna, u konačnici vjerujem i daleko više, aktivirala u korist građana i građanki Hrvatske, kazala je Kosor. Zakon predviđa i tri važna akta vezana za upravljanje državnom imovinom - trogodišnju strategiju upravljanja koju na prijedlog Vlade donosi Sabor, na temelju te strategije Vlada donosi godišnji program, a predviđen je i kodeks upravljanja trgovačkim društvima koji će propisati kako se trebaju ponašati predstavnici države u tim društvima. (Hina)
