'Vladine mjere su polurazrađeni izborni program'

Dva mjeseca prije najavljenog roka Vlada RH ukinut će i drugu stopu kriznog poreza, za koju je većina smatrala da nema nikakvog smisla, dapače, da čak ugrožava hrvatsko gospodarstvo. Sindikalni čelnici pozdravljaju tu odluku, ali još uvijek s dozom ljutnje prema Vladi koja je proteklih mjeseci iz ionako mršavih džepova građana uzimala pozamašan harač. 1. srpnja ukida se nametnuti nam porez na prvu stopu, dakle na primanja do 6.000 kuna, a od 1. studenog porez neće više opterećivati ni plaće onih koji zarađuju više od 6.000 kuna.

>> Ukida se i druga stopa harača

>> Ukida se krizni porez na plaće od 3 do 6 tisuća kuna

'Još je davno trebalo ukinuti krizni porez. On je ionako bio samo mjera pomoću koje je trebalo provesti reforme, ali stvar je u tome da te reforme nikada nisu provedene, pa je i bilo krajnje vrijeme da se porez koji je nametnut građanima ukine u cijelosti', rekao je Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

'Vlada je rekla da drugu stopu kriznog poreza ukida 1. studenog, ali zanima nas zašto se taj porez ukida dva mjeseca prije isteka roka. Vidjeli smo danas kako se provodila rasprava u Saboru i da nisu baš svi imali isto mišljenje na tu temu. Kada je krizni porez uveden nije u potpunosti obrazložena njegova funkcija, a sada kada se on ukida prije isteka roka koji je bio najavljen prilikom uvođenja, opet nemamo suvislo obrazloženje zašto se ukida, niti prva stopa 1. srpnja, niti druga stopa 1. studenog. To samo pokazuje nesnalaženje Vlade. Ne znaju ni zašto nešto predlaži niti zašto to ukidaju. Vlada samo baulja s nekakvim mjerama od danas do sutra', smatra Ana Knežević iz SSH.

Iako je i prijevremeno ukidanje harača koliko toliko utješna vijest za sve zaposlene, oni koji svoj kruh zarađuju u tijelima državne uprave danas je dočekalo neugodno iznenađenje. Vlada želi otkaz uručiti pet posto zaposlenih. O reformi državne uprave već se dugo govori, ali pitanje je, je li provedena smislena i detaljna analiza kojom će promjene biti provedene kvalitetno i na zadovoljstvo građana.

'Ja sam i sam govorio da u državnoj upravi ima prostora ukinuti između pet i sedam posto radnih mjesta. Radi se o tome da Hrvatskoj nužno trebaju visokoobrazovani i stručni kadrovi. Međutim nikada nije provedena analiza radnih mjesta koje u državnoj upravi treba ukinuti. Stoga tu treba biti oprezan. Primjerice, ne bi bilo dobro kada bi se ukidala radna mjesta učitelja. Pitanje je sada koje će se funkcije uskratiti građanima ukidanjem najavljenih pet posto radnih mjesta', kaže Ribić.

'Kada je premijerka Jadranka Kosor predstavila novog ministra gospodarstva, rekla je da će on snimiti stanje i dati prijedloge kako popraviti situaciju. Mi od toga do danas nismo vidjeli ništa. Odluka od ukidanju pet posto zaposlenih u državnoj upravi izvlači se iz rukava. Svakako da nam je potrebna reforma, ali ne tako napamet, bez ikakve analize. Ostalo je još uvijek nejasno zašto se ukida pet posto mjesta, a ne primjerice deset, niti o kojim se to mjestima radi', zaključuje Knežević.

'Lista lijepih želja'

Polurazrađeni izborni program, upravo je tako šef SDP-a Zoran Milanović nazvao Vladin program gospodarskog oporavka. ‘Jedna lista lijepih želja koja sadrži niz prijedloga, skoro sve prijedloge koje je SDP u proteklih godinu i pol dana predlagao u Saboru i koji su svi do jednoga odbijeni’, kazao je Milanović. Ukidanje harača i rješavanje problema likvidnosti, SDP-ovci posebno pozdravljaju. No problem likvidnosti kažu, ne može se tako brzo riješiti. ‘Ovako zakašnjelo nesnalaženje nas navodi na zaključak da Vlada to neće provesti. Da ne zna, da ne može ili da nema hrabrosti’, dodaje predsjednik SDP-a.

'Ovo nije prvi put da se mjere najavljuju pa na kraju nisu realizirane. Znači, Vlada će od HUP-a dobiti podršku za realizaciju ovih desetke i desetke mjera koje su navedene u ovoj prezentaciji', rekao je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Pred Vladom je sada veliki test. Mora pokazati da je sposobna pokrenuti gospodarski oporavak.