Premijer Andrej Plenković na početku sjednice kazao je kako je "ozbiljno i vrijedno postignuće to što plin neće poskupjeti za građane". Osvrnuo se i na predstavljanje mjera aktivne politike zapošljavanja.
"Mjere su dobro prilagođene i nadam se da će, s obzirom na veća sredstva, dati rezultate", poručio je Plenković. Dodao je da su rezultati rasta BDP-a ohrabrujući te da se nada da će se taj trend nastaviti.
Osvrnuo se i na Bijelu knjigu Jeana Claudea Junckera.
"Pet scenarija su dobra podloga za raspravu na Europskom vijeću koje ćemo imati drugi tjedan. Procjena komisije je jedan osjećaj realnog stanja u EU-u, prije svega zbog Brexita. Potrebno je prema mojem mišljenju napraviti tri stvari: ojačati demokratski legitimitet institucija EU-a kako bi se spriječilo jačanje populističkih snaga, drugo - EU mora pokazati da od njezinih zajedničkih politika i redistribucije financijskih sredstava svi građani među kojima i oni Hrvatske moraju osjećati jednaku korist i treće, da Unija 27 vodi računa o globalnom upravljanju i pozicioniranju, gospodarskom razvoju i suočavanju sa sigurnosnim izazovima", poručio je Plenković.
Vlada je usvojila odluku osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
"Osnivanje Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima najavili smo prije nekoliko mjeseci, dijelom je to dio i našega programa. Hrvatska se suočava s teškim posljedicama nasljeđa nedemokratskih sustava 20. stoljeća. U javnosti postoje različita tumačenja prošlosti koja nisu temeljena na znanstveno valoriziranim raspravama. Kako bismo odgovorili na izazove, danas ćemo osnovati Vijeće. Glavni zadatak je da Vladi predloži sveobuhvatne preporuke za suočavanje društva s nedemokratskom prošlošću", poručio je Plenković dodavši da žele da to pitanje manje opterećuje Hrvatsku u budućnosti.
Praksa isticanja simbola nedemokratskih režima nije ujednačena i regulirana, kao ni sudska praksa.
"Vladi će Vijeće prenijeti prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, prijedloge vezane uz imenovanja ulica i trgova, proučavanje arhiva i obrazovanje mladih po tom pitanju", kazao je Plenković, dodajući da će u radu Vijeća sudjelovati i politolozi i povjesničari i drugi stručnjaci te institucije poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te im se zahvalio.
"Polazišna točka je jasan otklon od svakog totalitarizma. Osudili smo ekstremizam, sramotne plakate u Vukovaru usmjerene protiv srpske manjine, sramotno postrojavanje stranačke vojske", kazao je.
Osnivanje Vijeća najavio je premijer Andrej Plenković u prosincu prošle godine nakon što je u Jasenovcu podignut spomenik poginulim braniteljima HOS-a s grbom te udruge, na kojem je i ustaški pozdrav "Za dom spremni".
Članovi vijeća za suočavanje s prošlošću
Članovi Vijeća su Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je i predsjednik Vijeća, Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Ivica Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest, Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac, Ivo Goldstein, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Budislav Vukas, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
U Vijeću je i Mario Vinković, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Nevio Šetić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Mladen Ančić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, Jasna Omejec, redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Marta Dragičević Prtenjača, docentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Vanja-Ivan Savić, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nenad Zakošek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Tihomir Cipek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Nova regulativa za e-cigarete
Vlada je usvojila odluku o nacrtu prijedloga zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda u kojem je novost značajno postroživanje korištenja elektroničkih cigareta.
Kako je pojasnio Milan Kujundžić, ministar zdravstva, ključni elementi zakonskih izmjena su: zabranjuje se stavljanje na tržište duhanskih proizvoda s aromom, novi način označavanja duhanskih proizvoda - slike s tekstualnim porukama i fotografijama te podacima o štetnosti pušenja, obveza izvješćivanja o sastojcima, ujednačeno postupanje u pogledu e-cigareta i spremnika koji sadrže nikotin, zabrana pušenja i konzumiranja e-cigareta u svim prostorima u kojima pušenje nije dozvoljeno, sve zabrane oko oglašavanja i sponzoriranja duhanskih proizvoda odnosit će se i na e-cigarete kao i zabrana izlaganja.
Premijer je kazao kako je bilo i vrijeme da se zakon uputi u proceduru.
Marić: Predsjednici i članovi javnih poduzeća na natječaj
Vlada je usvojila prijedlog uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Nova uredba trebala bi pojednostaviti i ubrzati postupak, a obrazložio ju je ministar imovine Goran Marić, čiji je brat, baš danas podnio ostavku na mjesto člana uprave društva Tehnički servisi željezničkih vozila.
"Po postojećoj uredbi nije imenovan niti jedan član putem javnog natječaja jer je dugotrajan i neprovediv postupak. Uvjeti za kandidate sada su postroženi, a uvodi se i provjera poreznih obaveza kandidata", kazao je Marić. To bi značilo da kandidati koji imaju porezne dugove ne mogu biti izabrani u uprave trgovačkih društava strateških poduzeća.
Opet će kupovati službene automobile
Vlada je u Sabor uputila izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti nabave i pravilnosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika državnog proračuna. Saboru je predloženo da preispita odluku o zabrani kupovine novih automobila koja je donesena u srpnju 2009. godine, a prema kojoj je dozvoljena samo nabava putem operativnog najma.
Vlada predlaže da se prije pokretanja postupka nabave utvrdi koji je način nabave najopravdaniji; kupnja ili financijski, odnosno operativni leasing. Izrađuju se i smjernice za upravljanje voznim parkom.
