Do 2020. ulaganja u željeznicu 17 milijardi kuna

Nacionalnim programom željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine, usvojenom na sjednici Vlade u četvrtak, predviđa se da se u razvoj, izgradnju, osuvremenjivanje, obnovu i održavanje funkcionalnosti željezničke infrastrukture, do 2020. uloži oko 17 milijardi kuna.

Pročitajte i ovo Iz minute u minutu Tko će prvi na Pantovčak? "Gdje ti je vladajuća većina, Plenkoviću?" Povijesni prelet FOTO/VIDEO Hrvatska vojska ulazi u 21. stoljeće: Više od milijardu eura za nove moćne čuvare neba

 

Od toga bi se 42,4 posto financiralo iz državnog proračuna, 45,5 posto iz fondova EU, 7 posto iz prihoda od prodaje, 4 posto iz ostalih poslovnih prihoda, a 2 posto iz sredstava Svjetske banke.

Vlada je prihvatila i odluku o davanju suglasnosti za pretvaranje potraživanja s osnova preuzimanja duga temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja u udjele u kapitalu HŽ Putničkog prijevoza.

Temeljem te odluke Ministarstvo financija će potraživanje prema HŽ Putničkom prijevozu u ukupnom iznosu od 796,7 milijuna kuna, pretvoriti u udio u kapitalu te tvrtke, radi financijske konsolidacije HŽ Putničkog prijevoza. Tako će temeljni kapital biti povećan s 85 na 872 milijuna kuna.

Odlukom o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza od 27. ožujka 2016. do 28. ožujka 2020. godine osigurava se kontinuitet prometne povezanosti i neprekinutost obavljanja redovitog zračnog linijskog prijevoza koje je od značaja za gospodarski i društveni razvoj regija unutar Hrvatske.

Riječ je o linijama kojima se povezuju udaljene regije, primjerice Slavonija s Istrom, Kvarnerom i Dalmacijom, te osigurava međunarodna povezanosti svih regija preko Zagreba. Država će za te linije kompenzirati razliku između troškova i prihoda, s obzirom da je riječ o nerentabilnim linijama tijekom velikog dijela godine, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, najavljujući da će natječaj za te linije biti raspisan uskoro i da mogu sudjelovati sve aviokompanije.

Kredit za Zračnu luku Dubrovnik, jamstva Uljaniku

Vlada je odobrila kreditna zaduženja za financiranje projekta razvoja Zračne luke Dubrovnik kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europske investicijske banke (EIB). Kredit HBOR-a je od 79,4 milijuna kuna, a EIB-a 7 milijuna eura. Oba se sklapaju na 15 godina uz 3 godine počeka.

Na današnjoj sjednici Vlada je dala državno jamstvo i Uljaniku za osiguranje financiranja gradnje četiri ugovorena broda, u ukupnom iznosu od 210 milijuna eura. Ministar financija Boris Lalovac kaže kako su navozi Uljanika za 2016. godinu zauzeti u potpunosti, a za 2017. popunjeni s 90 posto.

Dozvolu za zaduživanje u iznosu od 720,9 milijuna kuna, uz državno jamstvo, Vlada je dala i Hrvatskim cestama za financiranje projekata izgradnje južne obilaznice Osijeka, dionica Virovitica-Suhopolje, Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica-Zabok itd.

Državno jamstvo za kreditno zaduženje dobile su i Opća bolnica Koprivnica i KBC Rijeka za novu bolnicu na Sušaku.

KBC Rijeka će se tako zadužiti za iznos od ukupno 400 milijuna kuna kroz dvije kreditne linije - u iznosu od 70 milijuna kuna iz vlastitih sredstava HBOR-a te u iznosu od 330 milijuna kuna u suradnji s EIB-om.

Općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" Koprivnica dano je jamstvo za kredit u iznosu od 20 milijuna kuna, radi financiranja izgradnje jedinice pedijatrijske djelatnosti.

Usvojene su i izmjene Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, jer postojeći zakon nije obuhvaćao pojedine oblike imovine, poput pokretnina trajno oduzetih u kaznenim postupcima. Među ostalim, uvodi se olakšano raspolaganje nekretninama u svrhu osnivanja prava građenja i davanja u zakup, tako da bi njima moglo raspolagati i bez provedbe javnog natječaja. Predviđa se i da se kod budućih privatizacija 7 posto dionica prebacuje u Braniteljski fond.

 

O istraživanju nafte i plina nakon izbora

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o ukidanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustali u srpnju ove godine, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon izbora.

Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika bio je velik projekt, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ustvrdivši da je za njega postavljeno sistemsko rješenje, ukupni institucionalni okvir te su stečeni znanje i iskustvo.

On je, kaže Vrdoljak, aktualizirao temu resursa koje imamo na jako transparentan način, pa je tako po prvi put napravljena studija utjecaja na okoliš Jadrana i kopna.

"Pristup nam je od samog početka podrazumijevao dugoročno održiva rješenja i odgovorno upravljanje našim resursima. Zbog toga je potpuno neozbiljno i iluzorno očekivati da ćemo kao ozbiljna Vlada donijeti odluke na zadnjoj sjednici", rekao je Vrdoljak.

Dodao je da "nakon dobivenog drugog povjerenja naših građana", Vlada nastavlja s projektom.

Vrdoljak tvrdi da investitori razumiju takav pristup, ne žele biti dio pretkampanjskih tema te su spremni pričekati nekoliko mjeseci.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović je na to istaknuo kako je "posao odrađen praktički sto posto i nakon izbora se ide dalje".

U siječnju ove godine Vlada je izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu, a dobilo ih je pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. No, krajem srpnja konzorcij Marathon Oil i OMV je odustao od potpisivanja ugovora za svojih sedam istražnih prostora zbog neriješenog pitanja granice s Crnom Gorom.

Uz ostalo, na sjednici Vlade je bilo i riječi o korištenju EU fondova u 2014. godini, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, na kraju prošle godine je razlika između uplaćenog i isplaćenog iz EU fondova bila gotovo 200 milijuna eura.

Također, dodao je, trenutno su otvoreni natječaji za radove u sklopu EU projekata vrijedni oko 4 milijarde kuna, a do kraja godine taj će iznos narasti na 8 milijardi kuna.

Samo u prvoj polovici ove godine iz državnog je proračuna za sufinanciranje EU projekta isplaćeno 3 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna više nego u cijeloj prošloj godini, a to se vidi i na podacima o rastu investicija u ovoj godini, istaknuo je Grčić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook