Na početku sjednice Vlade, premijer Zoran Milanović osvrnuo se na događaje u Vukovaru.


'Hrvatska je pravna država, bez razlike na bilo kojem dijelu svog teritorija. Ovo što radimo jest zato što u to vjerujemo, pa i kada su u pitanju prava manjina. Kako se ovdje zalažem za prava manjina, tako se i u BiH ondje zalažem za one koji su ondje manjina. Imamo iste kriterije i kod kuće i u inozemstvu.

Vezani članci Sjednica Vlade (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Vlada podržala nagodbu s Franom Lučićem, dobit će gotovo 5,5 milijuna kuna plus mjesečnu rentu Sjednica Vlade (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Plenković: "Potreseni smo slučajem s Paga, ne pamtim ovako strašan čin"

Žao mi je ako nekome smeta, ako se osjeća povrijeđeno što se pismo drugog naroda koristi na javnim zgradama, ali mi tu nemamo izbora. To je naprosto tako. Mora funkcionirati. Spreman sam razgovarati s ljudima iz Vukovara. Pozvani su da dođu na razgovor, ali naglašavam, ne i oni koji dolaze iz 'vana'', rekao je Milanović.

>> Evo što je suspendirani policajac rekao o skidanju ploča u Vukovaru

Premijer se dotaknuo i teme daljnjeg nastavka privatizacije HPB i CO. 'CO i HPB nisu iste privatizacije. HPB se prodaje u cjelini, a za CO tražimo partnere. Kod CO bi zadržali kontrolni paket. Kriterij su uz očuvanje imena tvrtke, širenje u regiji i ulaganje u njezino poslovanje', rekao je Milanović.

Potencijalni kupci Croatia osiguranja su rovinjska Adris grupa i poljski osiguravatelj PZU, a u daljnji postupak za kupnju Hrvatske poštanske banke ići će OTP Bank i Erste&Steiermaerkische Bank, prijedlozi su odluka o kojima će danas odlučivati hrvatska Vlada.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o odabiru potencijalnih investitora koji će sudjelovati u postupku prodaje dijela državnog udjela u Croatia osiguranju i dokapitalizaciji najvećeg hrvatskog osiguravatelja te odluku o odabiru potencijalnih kupaca HPB-a.

Pred Vladom se tako našla odluka da u daljnji postupak za kupnju dionica i dokapitalizaciju Croatia osiguranja ulaze Adris grupa i PZU, dok u daljnji postupak prodaje HPB-a ulaze OTP i Erste banka, te bi te tvrtke mogle u dubinsko snimanje (due dilligence) i od njih bi se zatražile obvezujuće ponude.

Vlada u Croatia osiguranju prodaje dio od ukupno 80,2 posto svog vlasničkog udjela u tom osiguravajućem društvu, a na način da državi u vlasništvu ostane najmanje 25 posto plus jedna dionica odnosno najviše do 30 posto dionica kapitalno osnaženog Croatia osiguranja.

Za sudjelovanje u postupku privatizacije Croatia osiguranja bilo je zaprimljeno 11 iskaza interesa (Adris grupa, EBRD, Triglav osiguranje, Vienna Insurance group, PZU, AIG, Grazer Wechselseitige Versichgerung, IFC, Locusta opus, Generali PPF Holding, AnaCap Financial Partners LLP), ali su zaprimljene samo tri neobvezujuće ponude - Adris grupe, Triglav osiguranja i PZU-a.

>> Tko bi mogao kupiti HPB i Croatia osiguranje?

Rovinjska Adris grupa za 132.267 redovnih dionica Croatia osiguranja nudi cijenu od 790,27 eura po dionici (što je ukupno 104,5 milijuna eura), te dokapitalizaciju od 130 milijuna eura, a to bi financirala iz vlastitih izvora.

Poljski PZU pak za 158.174 dionice Croatia osiguranja nudi cijenu od 900,90 eura (ili ukupno 142,5 milijuna eura) i dokapitalizaciju od 50 milijuna eura, a kao izvore financiranja također navodi vlastita sredstva.

Neobvezujuća pak ponuda Triglav osiguranja nije prihvaćena s obrazloženjem kako je analiza pokazala da to slovensko osiguravajuće društvo trenutno nema raspoloživu kapitalnu snagu za preuzimanje Croatia osiguranja, treba znatna dodatna vanjska sredstva radi čega je upitna njegova daljnja mogućnost dokapitalizacije najvećeg hrvatskog osiguravatelja.

U HPB-u Vlada prodaje svoj cjelokupni vlasnički udio od 99,13 posto, a interes za sudjelovanje u privatizaciji iskazale su tri banke - OTP, Erste i Societe General - Splitska banka, no Splitska banka nije poslala svoju neobvezujuću ponudu.

Austrijska Erste banka za 99,13 posto dionica HPB-a nudi 130,2 milijuna eura (149,51 euro po dionici), dok mađarski OTP navodi raspon cijene od 92,2 do 118 milijuna eura (od 105,84 do 135,46 eura po dionici).

Oba ponuđača kao izvor financiranja navode vlastita likvidna sredstva i novčane rezerve te kao očekivano vrijeme za potpisivanje i dovršenje transakcije navode okvirno od 60 do 125 dana nakon obvezujuće ponude.  (D.š. / I.D. / Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook