Pročitajte i ovo
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice kazao je kako su preporuke EK o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita potvrda odgovorne politike Vlade i njezine brige o javnim financijama.
"U proceduri smo tri godine i sada smo pokazali da zemlja, kada se mudro ponaša, može ostvariti dobre rezultate", kazao je.
Zahvalio je ministru Mariću koji je postignuo sporazum oko CIMOS-a te bi sredstva talijanski investitor uskoro trebao uplatiti u državni proračun.
"Prvi krug lokalnih izbora iza nas, čestitam svima koji su ostvarili uspjehe, mislim da su izbori prošli dobro", rekao je premijer.
Građanima se mora omogućiti odvajanje otpada na kućnom pragu
Vlada je usvojila prijedloga zakona o koncesijama. Novina je uvođenje strateškog interesa u koncesijama koji se odnosi na koncesije izgradnje i upravljanja autocestama, željeznicama te transport nafte i plina.
Vlada je donijela prijedlog uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Riječ je o jednom od uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova od kojih je 475 milijuna eura predviđeno za financiranje gospodarenja otpadom. Neki gradovi već naplaćuju otpad po količini prikupljenog, a sada to postaje obaveza za sve jedinice lokalne samouprave, kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Mario Šiljeg. Građanima se mora omogućiti odvajanje otpada na kućnom pragu. UVodi se i poticajna naknada općinama i gradovima.
Do 2020. moramo odvajati 50 posto otpada a sada ga odvajamo 24 posto.
"Poruka je manja trijaža, veća naknada, ili veća trijaža, manja naknada", konstatirao je Plenković.
Preko 80 posto komunalnog otpada odvaja se na odlagališta otpada.
Vlada je usvojila i odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine.
Škibola podržao HDZ, Vlada podržala Škibolin zakon
Vlada je podržala zakonski prijedlog nezavisnog saborskog zastupnika Marina Škibole o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj. Marin Škibola je svoju podršku HDZ-u prilikom izbora Gordana Jadnrokovića za predsjednika sabora uvjetovao upravo podrškom tom zakonu. No, na sjednici Vlade rečeno je da zakonski prijedlog treba doratiti te je Vlada na njega predložila 11 amandmana.
Vlada amandmanima proširuje i područje primjene i na druge pravne poslove s neovlaštenim vjerovnicima, preciznije određuju pojmovi neovlaštenih vjerovnika s međunarodnim obilježjima, kao i dužnika te ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima. Predlaže se i popisivanje posljedica ništetnosti prema Zakonu o obveznim odnosima.
Škibola: Zakon će zaštititi tisuće ljudi od ovrha i deložacija nezakonitih kreditnih zadruga
"Navedeni zakon posebno je zanimljiv medijima jer se radi o uvjetu koji je zastupnik Marin Škibola postavio za podršku predsjedniku Sabora, te svojim zahtjevom stao za narod i svoje birače što je bilo njegovo predizborno obećanje. Riječ je o zakonu koji će pomoći tisućama ljudi koji su prevareni od strane kreditnih zadruga, te su upali u dužničko ropstvo naspram kreditora koji su djelovali bez odobrenja Hrvatske narodne banke", ističe Škibola u priopćenju.
Škibola u priopćenju poziva "sve oštećenike kreditnih zadruga na jedinstvo kako bi se na organiziran način inicijativa privela kraju" odnosno poziva "oštećenike da mu se jave jer će s kolegom pravnikom Ivicom Markovićem, koji je pisao zakon, biti na raspolaganju za sve savjete i odgovore na pitanja".
Izvršenje proračuna u 2016. - povijesno niski deficit
Prihodi državnog proračuna u 2016. su u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116, 8 milijardi kuna, dok su rashodi rasli za znatno nižih 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, uslijed čega je i zabilježen povijesno niski deficit, od 0,8 posto BDP-a.
Ukupni su rashodi proračuna lani iznosili 120,2 milijarde kuna, rasli su u odnosu na 2015. godinu za 1,6 posto, pri čemu su rashodi iz tzv. općih izvora, odnosno oni koji utječu na deficit, smanjeni za 830 milijuna kuna.
Kada se zbroje državni proračun, izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice, možemo reći da je 2016. godine ostvaren povijesno najniži deficit, od 0,8 posto BDP-a, tj. 2,8 milijardi kuna, istaknuo je ministar financija.
To je doprinijelo i tome da smo po prvi put i nominalno smanjili udio javnog duga u BDP-u, za oko 505 milijuna kuna, na 84,2 posto BDP-a, što je 2,5 postotnih bodova manje nego krajem 2015., dodao je.
Sve to doprinijelo je i ovotjednoj preporuci Europske komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), rekao je Marić, dodavši da su to uočile i kreditne rejting agencije.
-
napeta situacijaAvioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..."
-
Svevremenski modelOvaj kupaći kostim svima dobro stoji, a nosi ga i Bojana Gregorić Vejzović
-
Strašno stanjeFOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati
