Vlada je usvojila prijedlog Nacionalnog program reformi za 2018. godinu, a premijer Plenković poručio je ministrima da želi da preuzmu odgovornost za reforme te da želi da budu realizirane.

Galerija Sjednica Vlade (Foto: Pixell) Sjednica Vlade (Foto: Pixell) Ministar Zdravko Marić (Foto: Pixell) +0 Sjednica Vlade (Foto: Pixell)

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na aktualne događaje. Prvo se ispričao se zbog kašnjenja od 15 minuta i male prometne gužve, kako je rekao.

Svoj osvrt počeo je "sjajnim vijestima", kako je nazvao početak realizacije izgradnje Pelješkog mosta, te suficit od 2,75 milijuna kuna koji je u državnom proračunu ostvaren prošle godine.

Vezani članci Andrej Plenković Pogledajte dodavanje premijera i ministra na sjednici Vlade: "Da i to javnost zna!" Andrej Plenković Otkrivena točna brojka izdanih COVID potvrda: "Prilagodba na potvrde trebala bi biti rutina"

"Potpisali smo ugovor u ponedjeljak o Pelješkom mostu. Hrvatska će teritorijalno tako postati jedinstvena. Sjajno je to za našu zemlju i investicije, ali i za tvrtke koje će biti uključene u izgradnju. Most je iznimno bitan i za naše članstvo u Europskoj uniji. Dodatna prilika za nas je i gospodarska suradnja s Kinom", rekao je na početku sjednice premijer Andrej Plenković dodavši da to nikako neće utjecati na pitanje granice s BiH u kojoj bi moglo doći do rasterećenja prometa u Neumu i smanjenja gužvi.

Plenković se osvrnuo i na obljetnicu Jasenovca koju je Vlada, kako je kazao, dostojno obilježila.

"Stav Vlade vrlo je jasan i čvrst. Pozivamo sve političke aktere u Hrvatskoj da poštuju državne komemoracije te da u budućnosti učinimo iskorake da postoji jedna komemoracija u Jasenovcu", poručio je. 

Kad je riječ o odnosima sa Srbijom, istaknuo je da Hrvatska želi suradnju s Beogradom, ali da incident u Beogradu prilikom posjeta saborske delegacije nije pridonio tome, kao niti izjave srbijanskog ministra Aleksandra Vulina koji je proglašen personom non grata u Hrvatskoj.

"Dolazak ministra Vulina ne bi pridonio smanjivanju tenzija i izgradnji dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Srbije. Naša poruka bila je jasna. Želimo suradnju, to smo i dokazali", rekao je premijer. Nije komentirao namjeru Srbije da Hrvatskoj odgovori recipročnim mjerama, odnosno da bi mogla nekog hrvatskog ministra proglasiti nepoželjnim.

"Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi"

Kad je riječ o Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu, Plenković je uvodno istaknuo:

"Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi, imamo 59 mjera i 11 reformskih područja. Pravi je trenutak, imamo gospodarski rast i dobre makroekonomske pokazatelje, a i u godini smo kada nemamo nikakve izbore." 

Nacionalni program reformi za 2018. godinu temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju.

U Nacionalnom programu reformi nalazi se i niz mjera koji se tiče jačanja konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje. Kod poreznih rasterećenja detalji će se tek definirati. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do dvije milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.

Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman kazala je da će se sustavno i dalje raditi na administrativnom rasterećenju gospodarstva: "Želimo nastaviti raditi i na liberalizaciji tržišta usluga. Planira se povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj. Strategijom digitalne transformacije gospodarstva omogućuje se platforma digitalizacije za unaprjeđenje poslovanja gospodarstvenika i jačanja naše industrije."

Svaki ministar izložio je koje su glavne reforme u njegovu sektoru.

Ministar državne imovine Goran Marić kazao je kako je to aktivacija državne imovine i donošenje Zakona o državnom imovini.

"U pripremi je 10 velikih projekata koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Planiran je i registar državne imovine. Aktivacijom državne imovine već ove godine osigurali smo proračunu prihode od 700 milijuna kuna i milijardu kuna investicija, što se nije dogodilo od osamostaljenja Hrvatske", pohvalio se Marić.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako se glavne reformske mjere odnose na povezivanje obrazovanja s tržištem rada, odnosno kurikularnu reformu.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je kako planiraju čak 27 reformskih aktivnosti, a među njima su i izgradnja nacionalne dječje i nacionalne opće bolnice u Zagrebu, zadržavanje ljudstva u zdravstvu te smanjenje cijena lijekova i opreme objedinjenom nabavom. 

Ministar rada Marko Pavić ponovio je da se "neće ići s posla na groblje niti će se raditi do iznemoglosti".

"Želimo produljiti vijek staža, samo 19 posto umirovljenika ima puni staž od 40 godina", kazao je pohvalivši se stopom rasta zaposlenosti te rastom plaća.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je smanjenje broja neriješenih predmeta pomoću većeg broja sudaca u sustavu, odnosno preraspodjele predmeta.

"Radimo na digitalizaciji pravosuđa i ubrzanju postupaka. Na trgovačkim sudovima to bi trebalo zaživjeti ove godine, a na ostalima idućih. Moramo raditi i na borbi protiv korupcije, tu ćemo doraditi zakonski okvir", pojasnio je Bošnjaković.

Ministarstvo financija želi dalje osnaživati proračunski okvir i planiranje te nastaviti poreznu reformu. Ministar Zdravko Marić najavio je sljedeći krug poreznog rasterećenja od 1. siječnja 2019. godine.

U završnoj riječi premijer je poručio ministrima da želi da preuzmu odgovornost za reforme te da želi da program bude proveden.

"Želim da preuzmete odgovorost i vlasništvo nad ovim procesom reformi, očekujem da on bude ispunjen i proveden. Ukoliko to napravimo jačamo vjerodostojnost Vlade. Omogućit ćemo daljnji gospodarski rast, veću zaposlenost, smanjiti negativne demografske trendove, smanjiti nejednakosti u hrvatskom društvu, ojačati investicije...", kazao je premijer.

Vlada je usvojila i Prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2021. u kojem se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5 posto.

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je u 2017. prvi put ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna.

Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom "nula" za 2020. te 0,5-postotni suficit u 2021. godini.

Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto BDP-a

U vezi s javnoim dugom, osnovni scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6 postotnih bodova, a uštede na kamatama iznosile su dvije milijarde kuna.

Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.

Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.

Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.

Mjere za jačanje konkurentnosti

Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati.

Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do dvije milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.

Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike.

U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je "na stolu" smanjenje opće stope PDV-a.

Između ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoja 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog opterećenja.

Nastavlja se liberalizacija tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5 posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.

Do kraja 2018. će se uvesti jedinstveni elektronički postupak za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i potpuno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave.

Planira se i okrupniti javne isporučitelje vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem učinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujednačavanja cijena vodne usluge na jednom uslužnom području.

U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Taj novi model podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.

Program restrukturiranja prometnog sektora

Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.

Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom.

Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzati podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce.

Ujedno se razmatra povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine omogućit će se još nekim kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod u starosti.

U cilju provedbe mjere unaprjeđivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova s 46 na 34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta.

U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se provedba pilot-faze kurikularne reforme je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme – 72 škole sudjelovat će u pilot-fazi kurikularne reforme, a 151 škola u projektu e-Škola.

Pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.

Demografska obnova

Vezano za demografsku obnovu, Vlada planira unaprjeđenjem zakonske regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i četvrto dijete.

Među ostalim, najavljena je i izrada novog zakona o socijalnoj skrbi te će se provesti integracija upravljanja socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog korisnika).

U zdravstvu se nastavlja reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno 6 ugovora/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za još 5 bolnica). Također, novim zakonskim prijedlogom uspostavit će se novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept. (N.C./Hina)

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju